Danska vlada stavlja naglasak na pru\u017eanje kvalitetne skrbi za starije gra\u0111ane i izdvaja zna\u010dajan dio bud\u017eeta za zdravstvenu za\u0161titu za financiranje ku\u0107ne njege za starije osobe. Ovo je u skladu s ciljem vlade da pru\u017ei razli\u010dite mogu\u0107nosti njege kako bi se starijima omogu\u0107ilo da zadr\u017ee svoju neovisnost i kvalitet \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n
Danska tro\u0161i 2,2% svog BDP-<\/strong> a na brigu o starima. Samo \u0160vedska doprinosi vi\u0161e. Osnovna penzija za osobu stariju od 65 godina u Danskoj iznosi otprilike 1.075<\/strong> eura mjese\u010dno. I dok se nekima od nas to mo\u017ee \u010diniti mnogo, to nije jedina vrsta finansiranja koju vlada obezbje\u0111uje. Najva\u017enija finansijska korist u Danskoj za osobe koje vi\u0161e nisu samostalne je dodatak za njegu. <\/p>\n\n Dodatak za njegu se sastoji od sredstava koja osoba prima za njegu srodnika koji vi\u0161e ne mo\u017ee samostalno obavljati svakodnevne poslove. Svako<\/strong> kome je potrebna dugotrajna njega ima pravo na nju, bez obzira<\/strong> na prihode ili imovinu. Tako\u0111e ne postoje minimalni uslovi za stepen invaliditeta da bi se mogla dobiti prakti\u010dna ili li\u010dna pomo\u0107. Potrebna pomo\u0107 se pru\u017ea nakon procjene. Ne postoji ni minimalno vrijeme za njegu \u2013 mo\u017ee biti manje od dva sata sedmi\u010dno. Sistem je organizovan i finansiran na lokalnom nivou preko op\u0161tina. Postoje dva oblika naknade za njegu. Jedna je namijenjena neizlje\u010divo bolesnim osobama, a druga osobama s te\u0161kim i kroni\u010dnim oboljenjima. <\/p>\n\n Ovaj prilog je namenjen osobama koje \u017eele da brinu o osobi sa neizle\u010divom<\/strong> bole\u0161\u0107u. Za po\u010detak procesa potrebno je da ljekar potvrdi da joj bolni\u010dko lije\u010denje ne bi koristilo. Tako\u0111er mora potvrditi da osoba ne mora biti u stara\u010dkom domu ili bolnici zbog svog stanja. Prijatelji i porodica se mogu prijaviti za doprinos. Osoba koja pru\u017ea njegu mo\u017ee biti zaposlena (ili samozaposlena), student ili penzioner. Iznos doprinosa za zaposlene i samozaposlene osobe je 1,5 puta ve\u0107i<\/strong> od naknade za bolovanje na koju bi imali pravo. Doprinos tako\u0111er ne smije biti ve\u0107i od 840 eura sedmi\u010dno i ne smije biti ve\u0107i od prethodnog primanja primaoca. Studenti ili penzioneri primaju pau\u0161alnu naknadu u iznosu od 2010 eura<\/strong> mjese\u010dno. Op\u0161tina mo\u017ee obezbijediti ve\u0107i iznos zbog vanrednih okolnosti. Dodatak za njegu ne mo\u017ee se kombinovati sa drugim naknadama socijalnog osiguranja. <\/p>\n\n\u0160ta je dodatak za njegu? <\/h2>\n\n
Naknada za njegu neizlje\u010divo bolesnih <\/h2>\n\n
Dodatak za njegu osoba sa te\u0161kim i hroni\u010dnim bolestima <\/h2>\n\n