{"id":131268,"date":"2023-02-02T10:33:09","date_gmt":"2023-02-02T09:33:09","guid":{"rendered":"https:\/\/atena.sk\/blog\/rad-u-inozemstvu-kada-i-zasto-je-poceo\/"},"modified":"2023-04-17T13:48:58","modified_gmt":"2023-04-17T11:48:58","slug":"rad-u-inozemstvu-kada-i-zasto-je-poceo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/atena.sk\/blog\/hr\/rad-u-inozemstvu-kada-i-zasto-je-poceo\/","title":{"rendered":"Rad u inozemstvu – kada i za\u0161to je po\u010deo?"},"content":{"rendered":"\n

90 000<\/strong> sati. To je prosje\u010dno vrijeme koje osoba provede na poslu. Naravno, trebate prona\u0107i odgovaraju\u0107e radne prilike kako biste ovo vrijeme iskoristili na najbolji na\u010din. Uostalom, vrijeme je najvrjedniji resurs koji svi imamo. Ima li smisla tra\u017eiti te mogu\u0107nosti u krugu od 20 kilometara od rodnog grada kada mo\u017eete oti\u0107i gotovo bilo gdje u svijetu?<\/p>\n\n

Kada su ljudi po\u010deli tra\u017eiti posao u inozemstvu?<\/h2>\n\n

Gotovo je nemogu\u0107e to\u010dno odrediti godinu kada su ljudi po\u010deli prelaziti granice u potrazi za boljim \u017eivotom. Ali ako bolje razmislite, ljudi putuju u inozemstvo zbog posla otkako postoje granice<\/strong> . Na primjer, trgovci su bili me\u0111u prvim ljudima koji su radi posla putovali izme\u0111u zemalja. A razlog za\u0161to su oti\u0161li u drugu zemlju nije bio taj \u0161to nisu mogli prodati svoju robu u svojoj zemlji. To je bilo zato \u0161to su dobili bolju cijenu za njih i donijeli \u017eeljenu robu na povratku. Stoga su vidjeli priliku<\/strong> i iskoristili je. <\/p>\n\n

Razvoj putovanja u Europi<\/h2>\n\n

Kontrola granica u EU bila je relativno blaga prije Prvog svjetskog rata. Ipak, nakon toga je bila stro\u017ea. Za prelazak granice obi\u010dno je bila potrebna viza. Nakon zavr\u0161etka Drugog svjetskog rata po\u010dinju nastajati carinske unije me\u0111u dr\u017eavama. Nordijske zemlje prve su dopustile slobodan boravak i kretanje me\u0111u sobom 1954. godine. \u0160est godina kasnije, zemlje Beneluksa su slijedile taj primjer. To je pokrenulo trend migracija i ve\u0107ina Europe tako\u0111er je \u017eeljela biti dio ne\u010deg sli\u010dnog. <\/p>\n\n

Posljednji korak koji je posredovao u putovanju i radu unutar Europe dogodio se 1990-ih. 20-ih godina stolje\u0107a. Osnovana je Europska unija<\/strong> i potpisan Schengenski sporazum<\/strong> . To nije zna\u010dilo samo slobodno kretanje, ve\u0107 i pravila i propise koji vrijede za cijelu EU. Rije\u0161ena su pitanja poput socijalnog, zdravstvenog osiguranja, dje\u010djih doplataka i sli\u010dno, \u010dak i za ljude koji su svakodnevno putovali na posao u drugu dr\u017eavu. <\/p>\n\n

Za\u0161to ljudi zbog posla putuju u inozemstvo?<\/h2>\n\n

Odgovor na ovo pitanje mo\u017ee biti potpuno druga\u010diji za svaku osobu koja se odlu\u010dila na ovaj korak. Ipak, te razloge mo\u017eemo podijeliti u tri skupine i sa\u017eeti naj\u010de\u0161\u0107e motive zbog kojih ljudi napu\u0161taju domovinu.<\/p>\n\n

\"\"<\/a><\/figure>\n\n