Slovačka: Božićni praznici sa porodicom i tradicijom
U Slovačkoj je Badnje veče vrhunac božićne sezone. Porodice se okupljaju na posebnoj večeri pod nazivom “Badnje veče”. Obrok počinje tankim napolitankama koje se često poslužuju s medom, simbolizirajući jedinstvo i slatkoću. Riblja čorba i pohovani šaran sa krompir salatom sastavni su deo prazničnog menija. Slovaci u novčaniku drže i šaransku vagu za sreću.
Bugarska: vegetarijansko Badnje veče
U Bugarskoj se na Badnje veče priprema vegetarijanska gozba ili “Badni večer”. Porodice pripremaju neparan broj jela kao što su punjene paprike, pasulj i pečene tikvice. U centru pažnje je okrugla vekna hleba sa skrivenim novčićem. Vjeruje se da će onaj ko pronađe novčić imati sreće u narednoj godini. Bugari pale i hrastova drva koja simboliziraju zdravlje i blagostanje. Za Božić se mesna jela poput svinjskog pečenja vraćaju na stol.
Rumunija: Pjevačka i svečana trpeza
Božić u Rumuniji obilježavaju grupe koje idu od kuće do kuće i šire praznični duh. Tradicionalne pjesme poput “Steaua” slave Vitlejemsku zvijezdu. Božićna gozba uključuje sarmale (kupus punjene mesom i pirinčem) i kozonac (slatki kruh sa orasima ili kakaom). U selima se često održavaju procesije sa ljudima obučenim u medvjede i koze kako bi otjerali zle duhove.
Mađarska: Anđeli i božićna drvca
Mađarska djeca željno iščekuju misteriozni dolazak božićne jelke, za koju se često kaže da je donose anđeli. Na Badnje veče služe se riblja čorba, pečena riba i đevreci, kiflice punjene makom ili orasima. Ponoćna misa je popularna, a božićne pijace nude poklone, kuhano vino i kolače od dimnjaka.
Litvanija: refleksivne tradicije
Litvanci slave Kūčios, svečanu božićnu večeru sa 12 jela koja simboliziraju apostole. Dijeta isključuje meso i fokusira se na ribu, žitarice i povrće. Popularna jela uključuju haringe, kūčiukai (male lepinje) i mlijeko od maka. Porodice stavljaju sijeno ispod stolnjaka, koje liči na jasle u kojima se Isus rodio.
Letonija: gatanje i svetkovine
U Letoniji, Božić je mešavina tradicija. Mali predmeti ispod tanjira predviđaju sreću – novčić bogatstvo, prsten ljubav. Glavno jelo je često svinjsko pečenje sa kiselim kupusom i graškom. Letonci slave “12 dana Božića”, za koje se vjeruje da predviđaju vrijeme u godini.
Hrvatska: pšenica i rustikalni šarm
13. decembra, na Dan svete Lucije, Hrvati sade sjemenke pšenice koje simboliziraju obnovu. Žito ukrašava kuće zajedno sa svijećama na Badnje veče. Tradicionalna jela uključuju ćuretinu, sarmu (kupus) i fritule (male krofne). Slama ispod trpezarijskog stola predstavlja jaslice.
Njemačka: dolazak i tržišta
Njemački božićni sajmovi mame posjetitelje kuhanim vinom i ručno rađenim ukrasima. Adventski vijenci imaju četiri svijeće koje se pale svake sedmice prije Božića. Porodice uživaju u pečenoj guski, crvenom kupusu i knedlama. Anđeoski lik Christkind donosi darove.
Holandija: Sinterklaas i porodično vreme
U Holandiji, praznik Sinterklaas 5. decembra označava početak sezone darivanja. Sam Božić je mirniji, uz porodične trpeze i crkvene službe. Mnoge porodice uživaju u gurmanu, gdje svi kuhaju mini hranu na stolnom roštilju. Deserti uključuju kerststol, voćni hleb sa marcipanom.
Austrija: pjevanje i dekoracija
Austrija, rodno mjesto “Tihe noći”, obasjava se prekrasno uređenim gradovima. Na Badnje veče ovdje se služi pečena guska ili šaran. Porodice željno iščekuju poklone od Djeda Mraza. Božićne pijace nude poklone i poslastice kao što je Lebkuchen (medenjak).
U Ateni cijenimo tradiciju i radost koju oni donose. Ako ste spremni da radite širom Evrope i slavite nove kulture, mi smo za vas. Posjetite našu web stranicu da istražite mogućnosti već danas.
