Božićne tradicije održavaju sve zemlje na svijetu. Na nekim mjestima su ti običaji drugačiji, na drugim mjestima slični zemljama u okruženju. Koje se božićne tradicije obilježavaju u zemljama EU?
Božićne tradicije u Njemačkoj
Božićna drvca su ovdje veoma važna. Ako u kući ima male djece, majka obično potajno kiti jelku. U kuću se tradicionalno donosi samo na Božić. Naglasak je na cjelokupnoj dekoraciji. U prozore su postavljeni drveni okviri prekriveni obojenim plastičnim folijama, unutar kojih se nalaze električne svijeće kako bi kuća izgledala lijepo izvana. Postoji i tradicija da se božićni oblici poput zvona i jaslica izrezuju iz papira, a zatim se prozirni papir u boji stavlja iza rupa kako bi izgledao kao vitraži. Tradicionalni ukrasi koji se koriste za ukrašavanje drveta su ornamenti od puhanog stakla ili drveni oraščići.
Božić u Austriji
Austrija ima mnoge zajedničke božićne tradicije sa susjednom Njemačkom, ali i mnoge svoje običaje. Svaki veliki grad ima veliko božićno drvce na trgu. Kod kuće ga ukrašavaju zlatnim i srebrnim ornamentima i zvijezdama od slame. Božić se slavi oko 16:00 sati na Božić, kada se drvo prvi put pali i oko njega pjevaju pjesme. Među ukrasima se mogu naći svijeće i svjetlucave. Za djecu, najvažniji element dekoracije su slatkiši, čokolada raznih vrsta i žele kolutići. Djeca vjeruju da Christkind ukrašava jelku i ostavlja im poklone ispod drveta. Zamišljaju ga kao zlatokoso dijete sa krilima, koje simbolizira novorođenog Krista.
Božićne tradicije u Holandiji
Sam Božić je mnogo mirniji dan u Holandiji od Djeda Mraza. Obilježava se posjetom crkvi i zajedničkom porodičnom trpezom, kao i drugdje. U popodnevnim satima u crkvi se održava posebna božićna priredba na kojoj se pričaju božićna priča i druge priče. Često su to jedini pokloni koje djeca dobiju na Božić, jer su većinu poklona za Djeda Mraza već dobila. Ako holandska djeca dobiju neke sitnice, vjeruju da Djed Mraz (koji se naziva i Božićni čovjek) dolazi iz Laponije u Finskoj da im ih donese. Božić je poznat kao prvi dan Božića, a dan nakon Božića je poznat kao drugi dan Božića. Drugog dana posjećuju porodice, ali i velike tržne centre.
Božić u Belgiji
Pored tradicionalnog drveta Belgijanci postavljaju još jedan simbol Božića – jaslice. Neki ga čak imaju u prirodnoj veličini u svojim baštama. U većini sela u blizini crkve se održavaju žive jaslice sa stvarnim životinjama (magarac, ovca, vol). Horska muzika upotpunjuje atmosferu. Lokalni ljudi vole da ukrašavaju spoljašnjost kuće lampicama, irvasima ili Djeda Mrazom koji se penju na krov. Manji pokloni se stavljaju ispod jelke i razmotavaju na Božić. Ljudi slave sa porodicom i posjećuju prijatelje ili dalju rodbinu, kao što je slučaj u većini drugih zemalja.
Tradicije u Engleskoj
Božić je najveća sezona zabave u Engleskoj. Još uvijek postoji tipično slanje božićnih čestitki. Ova tradicija datira još od početka 19. veka. stoljeća i razvija se razvojem poštanske službe. Mnogi ljudi svakog Božića pošalju i dobiju pedeset ili čak sto čestitki i one se zatim koriste kao dio božićnih ukrasa. Pevači pevaju pesme na ulicama jer Britanci vole da pevaju i pevanje je deo njihovog života, bilo u školi, sa prijateljima ili u crkvi. U danima uoči Božića susrećemo kolednike na mnogim glavnim ulicama i u trgovačkim centrima. Po tradiciji, Božić je ovdje porodični događaj. Vjeruje se da Djed Božićnjak dolazi u kuću kroz dimnjak i ostavlja darove u velikim božićnim čarapama, koje djeca na Božić vješaju pored kamina, na kraj kreveta ili oko jelke.
Božićne tradicije u Rumuniji
Proslave rumunskog Božića počinju na Božić, kada ljudi kite božićno drvce bombonima, ručno rađenim ukrasima i šarenim lampicama dok pjevaju pjesme. Kuće su ukrašene imelom koja simbolizuje sreću i bogatstvo. Na Badnje veče grupe radosne djece i mladih izlaze na ulice da pjevaju pjesme i pričaju priču o Isusovom rođenju. Za to vrijeme žele zdravlje, sreću i ljubav. Naročito po selima idu od kuće do kuće i svaka porodica ih nagrađuje domaćim kolačima, voćem, a ponekad i novcem. Mladi ljudi priređuju pozorišnu predstavu, tokom koje se oblače u koze ili medvjede i pjevaju i plešu na ulicama. Izvođače može pratiti grupa dubova – slobodnih bubnjara.
Božić u Bugarskoj
Božić se u Bugarskoj slavi 25. decembra, uprkos činjenici da ovde praktikuju pravoslavnu veru. Prate gregorijanski kalendar. Koledari idu od kuće do kuće po selima od ponoći na Badnji dan. Ove grupe obično čine mladići obučeni u narodne nošnje, koje se razlikuju od regije do regije. Koledari se posebno pripremaju za ove svečane priredbe. Često pjevaju cijelu noć. Kada dođu u kuću, pjevaju pjesmu o njoj, hvaleći je i želeći joj dobro. Kao i svaka tradicija, i ova ima svoje značenje. Za ovu naviku se kaže da štiti od zlih duhova. Pesme se sastoje iz dva dela, pri čemu polovina pevača peva pesmu, a druga polovina je ponavlja. Koledari su nagrađeni hranom za pjevanje i navijanje. Posebna jela uključuju okrugle lepinje i peciva punjena sirom.
Carina u Mađarskoj
Badnje veče ljudi provode i sa porodicom i kite jelku. Ponekad ga ukrašavaju samo odrasli (bez dece), pa je za njih veliko iznenađenje kada dođu i vide. Rečeno im je da su drvo doneli anđeli. U Mađarskoj je tradicija ponoćne mise veoma popularna. Većina ljudi ide u crkvu nakon božićne večere. Djeca se nadaju da će ispod božićne jelke pronaći neke poklone kada tamo stignu. Čekaju ispred sobe u kojoj imaju drvo, a kada čuju zvonjavu, mogu ući i ispod nje ih čeka lijepo iznenađenje.
Božićne tradicije u Hrvatskoj
Jelke su veoma popularne i obično se kite na Božić, ali ih neki grade i kite na dan Svetog Nikole. U Hrvatskoj su tradicionalno ukrašene ornamentima u obliku voća. U prošlosti su to bili komadi pravog svježeg ili sušenog voća. U ruralnim krajevima i danas je običaj da se na Badnje veče u kuću unese slama kao simbol buduće dobre žetve, kao što je to nekada bilo. Na Badnji dan se u kuću tradicionalno unosio i palio balvan badnjak (što znači Badnjak). Danas, međutim, malo ljudi ima kamin. Pokloni se obično razmjenjuju na Badnje veče. I ovdje mnogi vole da idu na ponoćnu misu.
Tradicija u Srbiji
Srbiju karakteriše to što se ovde Božić ne slavi 24. i 25. decembra kao iu drugim zemljama, ali do 6. i 7. januara. Ne slijede gregorijanski, već julijanski kalendar. Božićno drvce počinje da se kiti oko 19 sati. decembra, kada Deda Mraz posećuje Srbe. 6. januar je dan posta. Jednom, na današnji dan, glava cijele porodice odlazi ujutro u šumu da nađe drvo (badnjak) – najčešće hrast, koji se mogao spaliti u ognjištu. Na Božić najmlađi član porodice (koji dobija i poklone – bombone, odjeću, novac) ide da čestita ostalim porodicama, jer djeca i mladi imaju najjače zdravlje. Izbor najmlađeg kolednika simbolizira da će posjećene porodice imati uspješnu narednu godinu, da će napredovati, da ništa neće poći po zlu niti narušiti njihovo zdravlje. Koledar donosi i komad badnjaka koji baci u ognjište i poželi sreću i zdravlje.
Božić u Litvaniji
Pred sam Božić, cijela kuća se čisti, mijenja se posteljina i svi se peru i oblače u čistu odjeću kako bi bili spremni za svečanu trpezu. Jer ljudi vjeruju da im čistoća pomaže da se zaštite od zla i bolesti tokom naredne godine. Popularni ukrasi za božićno drvce u Litvaniji su ukrasi od bijelih papirnih slamki. Često su u obliku zvijezda, pahuljica i drugih geometrijskih oblika. Tradicija je da se slama raširi po stolu i prekrije čistim, bijelim stolnjakom. Stol se zatim ukrašava svijećama i malim grančicama kukute. Slama podsjeća ljude na bebu Isusa koja leži u jaslama. Praznovjerje kaže da ako izvuku komad slame ispod stolnjaka, a on je dugačak, dugo će živjeti. Ako je kratak, imaće jednako kratak život, debela slama znači bogat i srećan život.
Carina u Slovačkoj
Slovačke tradicije uključuju stavljanje šaranske vage ispod stolnjaka tokom svečane večere, koja bi trebalo da obezbedi blagostanje u vidu novca, ili postavljanje dodatnog tanjira, koji simbolizuje mesto za preminule članove porodice. Ne može da napusti sto kada oni večeraju, jer se kaže da donosi lošu sreću. Još jedan uobičajeni običaj, posebno u prošlosti, bio je da majka porodice pravi krst na čelu djece i muža sa režnjem bijelog luka, koji je prethodno namočila u med.
Ako vas zanima šta se jede na praznike u pojedinim zemljama, pogledajte članak o Božićnoj večeri . Želite li znati kako se kompanije pripremaju za Božić ? Možete pročitati kako smo se pripremali u Atini .
Koje tradicije su među vašim omiljenim, bez kojih ne biste mogli zamisliti proslavu Božića?
