Božić je povezan sa svečanom večerom na Badnji dan, kada se okupi cijela porodica. Sastat će se i oni članovi porodice koji ne uspiju da nađu vremena za posjetu u drugo doba godine. Božićna večera ima malo drugačiji oblik u svakoj zemlji, koji se zasniva na specifičnim tradicijama.
Božićna večera u Njemačkoj
U Njemačkoj se svečana hrana razlikuje od regije do regije. Jedno od omiljenih božićnih jela Nijemaca su kobasice sa krompir salatom – sa ili bez majoneza. Tada su popularne pečena patka i guska ili kuvana šunka. Drugdje više vole ribu sa salatom. U Badenu jedu šarane, u drugim krajevima više vole pastrmku i jegulju. Tradicionalni uključuju konzerve. Tu je i raklet koji nastaje topljenjem sira i služi se uz kuvani krompir, ali i fondi ili svinjski i svinjski file u kari kremi.
Božićna večera u Austriji
Na božićnom stolu ne izostaju pohovani šaran, perad na razne načine ili svinjski kotleti, riba i zec. Kao supa dominira supa sa jetrenim knedlama. Jelo koje Austriju izdvaja od ostalih zemalja je kukuruzna kaša sa grožđicama i jabukama prelivena likerom od višanja. Kao desert omiljena je torta ili stola koja se zalije kafom.
Božićna večera u Engleskoj
Tradicionalno božićno jelo je punjena ćuretina pirinčem ili krompirom, povrćem sa roštilja (prokulice, peršun, šargarepa, mahune graha) i pudingom od šljiva koji se flambira rumom ili rakijom. Ovaj puding sadrži raznoliku mješavinu: orasi, jaja, šećer, prezle i limun. Druga hrana koja se jede su škampi i dimljeni losos.
Božićna večera u Holandiji
Ovdje se jede nekoliko vrsta mesa (sreće, govedina, zec, patka, fazan), plodovi mora: riba i škampi sa povrćem, umaci, krompir i salate. Specifičan običaj koji je tradicionalan za ovu zemlju je takozvani gurmanski. Ljudi se sastaju za posebnim stolom, na kojem domaćin unaprijed priprema sastojke. Zatim ih svako sam skuva u tiganju. Ovaj običaj je sačuvan zahvaljujući bivšoj holandskoj koloniji – Indoneziji.
Božićna večera u Hrvatskoj
Post se poštuje, pa je glavno jelo hobotnica, bakalar na razne načine ili druga vrsta ribe (šaran, štuka) sa pečenim krompirom i krompir salatom. Bakalar se najčešće pravi sa maslinovim uljem, peršunom i belim lukom. Na kraju, božićni kolači ne smiju izostati. Tradicionalni tipični desert su fritule – male okrugle pržene krofne sa grožđicama unutra.
Božićna večera u Mađarskoj
Nekada je ovdje bio običaj da se na stol stavi dodatni stolnjak kao simbol primanja Isusa, koji se kao putnik može pridružiti jelu. Zbog posta nije se služilo meso prije ponoćne mise. Jabuke, orasi, bijeli luk i med koje su ljudi sami uzgajali bili su dio božićne večere. Paloci (etnografska grupa) jeli su bijeli luk kako bi sačuvali svoje zdravlje za narednu godinu. Svaki član porodice je razbio orah, a ako je bio zdrav, to je značilo da će onaj ko ga jede biti zdrav i naredne godine. Ako slome loš orah, vjerovatno će se razboljeti sljedeće godine. Glava porodice isjekao je jabuku na onoliko komada koliko je bilo ljudi za stolom. Na božićnoj trpezi bila je i kaša od maka (guba) koja se prelijevala toplim slatkim mlijekom. Negdje su među božićna jela uvrštene i prepečenice od maka, oraha ili svježeg sira.
Večera počinje zdravicom uz čašu vina. Tradicionalna jela su juha od gulaša ili juha od kupusa sa pečurkama. Ponegdje se služe pampušiki ili božićni kolači sa čokoladnim orahom, ali se spremaju i pasulj, sočivo i knedle. Kasnije su pržena riba i kiseli krompir sa lukom postali tradicija. Trenutno se najčešće konzumira ljuta riblja čorba, halászlé. Bejgli je tradicionalni božićni slatkiš sa orasima, makom ili jabukama.
Božićna večera u Bugarskoj
U Bugarskoj se na Badnje veče, zbog strogog posta, konzumira isključivo veganska hrana (bez ribe, jaja, mliječnih proizvoda i mesa). Takozvani sarmi su tipični za Bugare. Ovo jelo se sastoji od pirinča umotanog u kiseli kupus ili listove grožđa, najčešće uz meso, ali ne na Božić zbog posta. Popularne su paprike punjene pirinčem ili pasuljem. Tipična je slatka pita od bundeve – tikvenik. Dobro je uspostavljena tradicija da se služi nekoliko kurseva. Mora ih biti najmanje 7 (u nekim porodicama ih ima i 9, 11 ili 13).
Priprema se i servira tradicionalni bugarski hleb koji je ukrašen. Zove se pita. U njega se ubacuje novčić. Kaže se da će onaj ko dobije komad s novčićem imati sreće cijelu narednu godinu. Zanimljivo je da se sto posle večere ne čisti, već tako stoji celu noć. Tanjir sa porcijom hrane stavlja se i za Mariju, majku Isusovu.
Božićna večera u Rumuniji
U Rumuniji, neposredno prije Božića, uobičajeno je imati tradicionalnog mesara. Proizvodi od svinje zatim se konzumiraju tokom božićne večere: kobasice, džigerica, dinstana svinjetina. Gozba počinje oko devet uveče, a svečana večera traje do ponoći. Tradicionalno rumunsko božićno jelo je takozvana sarmale, meso umotano u list kupusa u rolat.
Božićna večera u Litvaniji
Na Badnje veče Litvanci imaju bogatu gozbu u obliku do 12 jela – po jedno za svakog apostola. Međutim, u vrsti obroka prevladava umjerenost. Post se poštuje, stoga se ne poslužuju ni meso ni mliječni proizvodi. Večera se uglavnom sastoji od ribe (haringa u paradajzu, pečurke, sos od luka, dimljena jegulja), hleba, povrća – kupusa, krompira. Kao desert služi se puding od brusnica.
Božićna večera u Slovačkoj
Većina Slovaka posti na Badnje veče. Tipičan je kupus sa pečurkama, ponekad i sočivo, kao i šaran ili riblji file sa krompir salatom kao glavno jelo. Oni koji ne poste jedu kotlete. Popularne su zdravice od maka ili brindze. Na kraju večere jedu se oblatne ili tube sa medom. Uobičajeno je da se ispod tanjira i stolnjaka stavlja novac, što bi trebalo da obezbedi obilje u narednoj godini.
Koja jela ne smeju nedostajati na Vašoj svečanoj trpezi? Pišite nam u komentarima.
