Jedan od najozbiljnijih, ali ne toliko popularnih, problema današnjice je starenje stanovništva. Unutar Europske unije bilježe se problematični pokazatelji po pitanju nataliteta, što otvara pitanje budućnosti radne snage ne samo u našoj zemlji.
Iako se Europska unija širi na nove države članice i bogatstvo njezinih građana raste, mora se boriti s tim problemom. Rađa se sve manje djece, ugrožava tržište rada, zdravstveni i mirovinski sustav. Demografska izvješća upozoravaju da stanovništvo Europe polako izumire. U isto vrijeme, istraživanja pokazuju da bi Europljani pozdravili više potomaka. Međutim, samo pod uvjetom da će za to biti ekonomski dostatni.
Hoćemo li svjedočiti demografskoj krizi?
Velika je pretpostavka da ćemo u narednim desetljećima svjedočiti demografskoj krizi bez presedana. Zbog niskog nataliteta, odlaska mladih u inozemstvo, sve duljeg životnog vijeka i zatvorenosti prema strancima, mogli bismo postati jedno od društava koja najviše stare u Europskoj uniji. Starenje stanovništva je naravno trend koji pogađa sve razvijene zemlje svijeta, pa nije samo naš problem. Što se tiče demografskih prognoza, zapadna i sjeverna Europa znatno su bolje od zemalja južne i istočne Europe. Rješenje demografske krize stoga treba uključivati mjere u području gospodarstva, zapošljavanja i obitelji.
Dok će zemlje poput Norveške, Danske i Irske rasti u broju stanovnika, Finska će zadržati približno stabilnu populaciju. Slovačkoj nakon 2030. godine prijeti postupno izumiranje i istovremeno brže starenje stanovništva od zemalja zapadne i sjeverne Europe. I danas smo među najmlađim europskim narodima, ali starimo brže od ostalih. Do 2060. trebali bismo biti među nacijama u Europi koje najviše stare. To znači da će zdravstveni i mirovinski sustav biti puno teže financirati. Starenje se neće odvijati postupno, već vrlo dinamično. Kao rezultat toga, postat ćemo jedna od populacija koja najbrže stari u Europi.
Učinak niskog nataliteta postupno će pojačati starenje stanovništva
Demografska kretanja u europskim zemljama previše su različita da bi se omogućilo jedinstveno predviđanje rasta produktivnosti diljem Europe. Nema zemlje koja je samo pozitivna, ali se vide neke procjene trenda. Demografski “pobjednici” su sjeverne zemlje, ali i Njemačka, gdje će se u sljedećem desetljeću povećati udio 30-49-godišnjaka. Očekuje se da će se sličan trend dogoditi u Danskoj, Belgiji, Nizozemskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu. Povećanje produktivnosti rada u srednjoj i istočnoj Europi moglo bi se zaustaviti i zbog smanjenja broja zaposlenih u dobi od 30 do 49 godina zbog njihove stalne migracije na Zapad. Osjetit će ga prije svega Češka i Mađarska. Slovačka bi trebala biti manje pogođena, ali će se u sljedećem desetljeću osjetiti i pad radnika.
Postoji nekoliko razloga za nepovoljne prognoze. Stopa nataliteta u Slovačkoj niža je nego u zemljama zapadne i sjeverne Europe. Žene su posvećenije karijeri, sve je manje brakova i sve je veći broj razvoda. Tome je potrebno pridodati i nove obrasce suživota, na koje savjetujemo samohrane roditelje ili homoseksualne zajednice. Mnogi mladi ljudi odlaze u bogatije zemlje radi boljeg obrazovanja i prilika za karijeru. Ostaje paradoks da smo za useljenike iz drugih zemalja prilično zatvoreni i vjerojatno im nismo posebno privlačni. Pa nismo mi jedina država koja se muči, odn borit će se s propadanjem ljudi.
“Prirodni odljev puno je češći u Europi nego u SAD-u zbog starijeg stanovništva, niže stope nataliteta i manjeg broja žena u generativnoj dobi. Prirodni odljev je velika politička briga jer narušava demografsku otpornost regije, smanjujući njezinu ekonomsku održivost i konkurentnost.”
– demograf Dudley Poston s kolegama s teksaškog sveučilišta A&M
Migracija kao rješenje problema
Ako stanovništvo stari, bit će manje radnih aktivnosti i više umirovljenika. Također može doći do situacije da će stanovništvo rasti, ali ekonomska razina neće stvoriti uvjete za zadovoljavajući život. Međutim, strani radnici mogli bi pomoći rastu gospodarstva. Fleksibilni su i odlaze u one sektore zanimanja gdje je najveći nedostatak radne snage.
“Zemlje Europske unije koje podržavaju obiteljsku politiku i usklađivanje poslovnog i obiteljskog života imaju višu stopu nataliteta. Imigracija daje značajan doprinos obnovi i jačanju aktivnog stanovništva na različitim razinama stručnosti.”
– sociolog François Héran
S naše strane, otvaranje granica prema trećim zemljama jedan je od načina da se izbjegne demografska kriza. Ako se stopa nataliteta, migracija ili stopa smrtnosti ne poveća iz temelja, pritisak na mirovinski sustav će brzo rasti. Migracije mogu biti ključni uvjet za izbjegavanje starenja stanovništva i smanjenja radne snage. Ne bi bilo opasnosti od preopterećenja mirovinskih sustava u gotovo svim zemljama Europske unije. Pozitivne učinke vidjet ćemo tek kada tvrtka bude u stanju upravljati i konsolidirati migraciju.
