Bez sumnje, proslava najljepših praznika uključuje tradicije bez kojih ih ne bismo mogli ni zamisliti. Možda Božić ne bi bio ni Božić bez njih. Kolijevka mnogih od ovih navika i običaja je Njemačka, gdje obezbjeđujemo posao i za naše dadilje. Koje božićne tradicije dolaze iz zemlje fudbala, piva i jodlanja?
Adventski vijenac
Vijenac koji palimo svake adventske nedjelje, radujući se božićnim praznicima koji se brzo približavaju, kreiran je u Hamburgu. Izradio ga je župnik Johann Henrich Wichern u prvoj polovini 19. stoljeća. veka. Bio je napravljen od drveta i imao je oblik vrtuljka. Međutim, svijeća se palila svaki dan kako bi djeca u sirotištu za koje ju je izmislio znala koliko će proći do Božića i da bi dobila svoje poklone.
Božićno tržište
Najstariji božićni sajmovi počeli su da se organizuju u Drezdenu već u prvoj polovini 15. veka. veka, tačnije 1453. Bile su izvor hrane i snage u hladnim i mraznim zimskim vremenima. Danas su veoma popularne i na njima se mogu naći razni proizvodi, ne samo sa božićnom tematikom. Oni su mjesto gdje upijamo pravu božićnu atmosferu – mnogo prije i poslije Božića. Prepoznajemo ih po tipičnim elementima – raznolikim i šarenim bojama, mirisima, ukusima i pjesmama, kojima se igra izdaleka. Najpopularnija tržišta održavaju se, na primjer, u Kelnu ili Nirnbergu.
Silent Night
Jedna od najpoznatijih, ako ne i najpoznatija božićna pjesma je Tiha noć. Komponovali su je Joseph Mor i Franz Xaver Gruber 1818. godine, od tada je prevedena na mnoge (više od 170) jezika i zasigurno je poznata gotovo u cijelom svijetu i na svim kontinentima. Prvoimenovani, velečasni Mor, autor je njegovog teksta, a Gruber, koji je bio orguljaš i kompozitor, stvorio je melodiju. Nastanak svjetski poznate pjesme dugujemo slučaju. Njegovi tvorci su se sastali u crkvi u Oberndorfu. Mor je pitao Grubera da li bi komponovao muziku za njega za tekst koji je napisao dve godine ranije. Prvobitno je planirao da odsvira pesmu na gitari, pa je želeo da originalnu muziku prati.
božićno drvce
Čak i tradicija ukrašavanja drveta, kakvog ga danas poznajemo, datira iz 16. veka u Nemačkoj. veka, odakle se postepeno širio u druge zemlje. U početku je božićno drvce, koje simbolizira blagostanje i život, bilo ukrašeno jabukama, orasima, oblatnama i papirnatim cvijećem. Zanatlije su počele da ukrašavaju svoje esnafske kuće. Tek kada je reformator Martin Luther uveo da su na njega postavljene lampe, koji je to prvi učinio. Priča se da ga je na to inspirisala zimska večernja šetnja, tokom koje je među granama četinara primetio sjajne zvezde na nebu. Kada je jelku donio kući za Božić, zapalio je svijeće na njoj kako bi ponovo stvorio magičnu atmosferu koju je doživio.
Ako želite da znate koja hrana dominira Božićem u Nemačkoj i drugim zemljama, odgovor možete pronaći na ovom blogu . Da li vas zanima kako smo se mi – u ATENI – radovali proslavi Božića? Pročitajte članak o našim božićnim šetnjama .
Jeste li znali ovu informaciju prije ili vas je iznenadila?
