Uz Božić se veže svečana večera na Božić, kada se okuplja cijela obitelj. Susretat će se i oni članovi obitelji koji u neko drugo doba godine ne uspiju naći vremena za posjet. Božićna večera u svakoj zemlji ima malo drugačiji oblik, koji se temelji na specifičnim tradicijama.
Božićna večera u Njemačkoj
U Njemačkoj se svečana hrana razlikuje od regije do regije. Jedno od omiljenih božićnih jela Nijemaca su kobasice s krumpir salatom – sa ili bez majoneze. Zatim su popularne pečena patka i guska ili kuhana šunka. Drugdje više vole ribu sa salatom. U Badenu jedu šarana, u drugim krajevima preferiraju pastrve i jegulje. Tradicionalno konzerve. Tu je i raclette koji nastaje topljenjem sira i poslužuje se uz kuhani krumpir, ali i fondue ili svinjetina i svinjski file u curry kremi.
Božićna večera u Austriji
Pečeni šaran, perad na razne načine ili svinjski kotleti, riba i zec ne nedostaju na božićnom stolu. Kao juha dominira juha s jetrenim okruglicama. Jelo po kojem se Austrija razlikuje od ostalih zemalja je kukuruzna kaša s grožđicama i jabukama prelivena likerom od višanja. Kao desert omiljena je torta koja se zalijeva kavom.
Božićna večera u Engleskoj
Tradicionalno božićno jelo je purica punjena rižom ili krumpirom, povrćem na žaru (prokulica, peršin, mrkva, mahune) i puding od šljiva koji se flambira rumom ili rakijom. Ovaj puding sadrži raznoliku smjesu: orahe, jaja, šećer, krušne mrvice i limun. Druga namirnica koja se jede su škampi i dimljeni losos.
Božićna večera u Nizozemskoj
Ovdje se jede nekoliko vrsta mesa (divljač, govedina, kunić, patka, fazan), plodovi mora: riba i škampi s povrćem, umaci, krumpir i salate. Specifičan običaj koji je tradicionalan za ovu zemlju. Ljudi se sastaju za posebnim stolom, na kojem domaćin unaprijed priprema sastojke. Zatim ih svatko sam kuha u tavi. Ovaj običaj sačuvan je zahvaljujući bivšoj nizozemskoj koloniji – Indoneziji.
Božićna večera u Hrvatskoj
Posti se, pa je glavno jelo hobotnica, bakalar na razne načine ili neka druga vrsta ribe (šaran, štuka) s pečenim krumpirom i krumpir salatom. Bakalar se najčešće radi s maslinovim uljem, peršinom i češnjakom. Na kraju ne smiju izostati božićni kolači. Tradicionalni tipični desert su fritule – male okrugle pržene krafne s grožđicama unutra.
Božićna večera u Mađarskoj
Nekada je ovdje bio običaj da se na stol stavi dodatni stolnjak kao simbol primanja Isusa, koji se mogao pridružiti objedu kao putnik. Zbog posta se prije polnoćke nije služilo meso. Jabuke, orasi, češnjak i med koje su ljudi sami uzgojili bili su dio božićne večere. Paloci (etnografska skupina) jeli su češnjak kako bi sačuvali zdravlje za iduću godinu. Svaki je član obitelji razbio orah, a ako je bio zdrav, značilo je da će onaj tko ga pojede biti zdrav i iduće godine. Ako su slomili loš orah, vjerojatno su se sljedeće godine razboljeli. Glava obitelji je jabuku izrezao na onoliko komada koliko je bilo ljudi za stolom. Na božićnom stolu bila je i kaša od maka (guba) koja se prelijevala toplim slatkim mlijekom. Ponegdje su se među božićna jela ubrajale i prepečenke od makovnjače, oraha ili sira.
Večera počinje zdravicom uz čašu vina. Tradicionalna jela su gulaš juha ili juha od kupusa s gljivama. Ponegdje se poslužuju pampushiki ili božićni kolači od čokolade i oraha, ali se pripremaju i grah, leća i okruglice. Kasnije su pečena riba i ukiseljeni krumpiri s lukom postali tradicija. Trenutno se najčešće konzumira začinjena riblja juha, halászlé. Bejgli je tradicionalni božićni slatkiš s orasima, makom ili jabukama.
Božićna večera u Bugarskoj
U Bugarskoj se na Badnjak, zbog strogog posta, jede isključivo veganska hrana (bez ribe, jaja, mliječnih proizvoda i mesa). Za Bugare su tipične takozvane sarme. Ovo jelo sastoji se od riže umotane u kiseli kupus ili lišće vinove loze, obično s mesom, ali ne na Božić zbog posta. Popularne su paprike punjene rižom ili grahom. Tipična je slatka pita od bundeve – tikvenik. Ustaljena je tradicija posluživanja nekoliko slijedova. Mora ih biti najmanje 7 (u nekim obiteljima i 9, 11 ili 13).
Priprema se i poslužuje tradicionalni bugarski kruh koji se dekorira. Zove se pita. U njega se umetne novčić. Kaže se da će onaj tko dobije dio s novčićem imati sreće cijelu iduću godinu. Zanimljivost je da se stol nakon večere ne čisti, već se tako ostavlja cijelu noć. Tanjur s dijelom hrane stavlja se i za Mariju, Isusovu majku.
Božićna večera u Rumunjskoj
U Rumunjskoj je, neposredno prije Božića, običaj imati tradicionalnu mesnicu. Proizvodi od svinje tada se konzumiraju tijekom božićne večere: kobasice, jetra, pirjana svinjetina. Gozba počinje oko devet navečer, a svečana večera traje do ponoći. Tradicionalno rumunjsko božićno jelo su takozvane sarmale, meso umotano u list kupusa u rolat.
Božićna večera u Litvi
Na Badnjak Litvanci imaju bogatu gozbu u obliku do 12 jela – po jedno za svakog apostola. Ipak, u vrsti obroka prevladava umjerenost. Pridržava se posta, stoga se ne poslužuju ni meso ni mliječni proizvodi. Jela za večeru uglavnom se sastoje od ribe (haringa u rajčici, gljivama, umaku od luka, dimljena jegulja), kruha, povrća – kupusa, krumpira. Puding od brusnice služi se kao desert.
Božićna večera u Slovačkoj
Većina Slovaka posti na Badnjak. Tipičan je kupus s gljivama, ponekad i lećom, kao i šaran ili riblji file s krumpir salatom kao glavnim jelom. Oni koji ne poste jedu kotlete. Popularni su tostovi s makom ili bryndzom. Na kraju večere jedu se oblatne ili tuljci s medom. Običaj je da se pod tanjur i stolnjak stavi novac, što bi trebalo osigurati obilje u nadolazećoj godini.
Koja jela ne smiju nedostajati na vašem svečanom stolu? Pišite nam u komentarima.
