Digitalizacija će promijeniti svijet rada i navike u narednim godinama. Iako promjena predstavlja brojne rizike za poslodavce, mogla bi donijeti i nekoliko prilika, prema nedavnoj analizi. Da li je društvo spremno za ovo?
Predstojeća industrijska revolucija 4.0 će imati ogroman uticaj na globalnu radnu snagu. Mašine i umjetna inteligencija povećat će svoj udio u industriji, a predviđa se da će udio ljudskog rada pasti sa sadašnjih 71% na 58% do 2025. godine. Ono što će se dogoditi je ono što se dogodilo sa svim tehnološkim revolucijama u prošlosti. Sadašnji će se razlikovati samo po tempu i obimu, čemu nema paralele u istoriji.
Human vs. mašina
Atmosfera na tržištu rada dramatično se promijenila posljednjih godina. Sve veća upotreba robotizacije proizvodnje i usluga, zajedno sa očekivanim početkom vještačke inteligencije, često se smatra ubicom posla ili alatom za zastrašivanje radnika. Fleksibilan rad u konačnici može značiti više posla, ali može dovesti do stresa i utjecati na zdravlje. U tom kontekstu, čak 78% ispitanika je reklo da digitalizacija povećava njihov obim posla. Plaše se potrebnog povećanja performansi i kontrole ponašanja. Nadolazeća industrijska revolucija 4.0 stoga uključuje mogućnosti kao i rizike.
Nove tehnologije i sada stvaraju nove mogućnosti na tržištu rada. Čak i ako se 70 miliona gradova potpuno promijeni ili nestane, Očekuje se otvaranje dodatnih 133 miliona novih radnih mjesta, prilagođenih novoj podjeli rada između mašina i ljudi. Prema istraživanju, skoro 40% globalnih kompanija predviđa da će automatizacija i nove tehnologije stvoriti nova radna mjesta, a do 60% trenutnih poslova može biti zamijenjeno kompjuterima ili robotima zahvaljujući digitalizaciji. Industrijska revolucija 4.0 će proizvesti pobjednike koji će imati koristi od nje, ali podjednako gubitnike koji će osjetiti gubitke.
“Budućnost rada je u našim rukama i zavisiće u velikoj meri od političkih odluka zemalja. Od ovih odluka, naša sposobnost da iskoristimo potencijal neviđenih digitalnih i tehnoloških promena i naša sposobnost da se nosimo sa preprekama će odrediti da li će uspemo ili ne uspemo.”
– Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
Njemačka je lider u robotizaciji
Osnova četvrte faze industrijske revolucije je Internet stvari. Zadatke koji rutinski ponavljaju aktivnosti preuzet će mašine i ljudi će prijeći na kreativne poslove. Uz pomoć komunikacije između mašina u fabrici, trebalo bi drastično povećati produktivnost i na taj način dovesti do promene u industriji. Uređaji neće biti podešeni za određene performanse, već će biti prilagođeni različitim zahtjevima. Prilagodljivost mašina će uključiti kupce u proces proizvodnje. Elastičnost ponašanja i upotrebe uređaja značiće drastično smanjenje troškova proizvodnje.
Ako bi robotizacija proizvodnje eliminirala radna mjesta, zemlje poput Japana, Južne Koreje ili Njemačke morale bi se boriti protiv apokaliptične nezaposlenosti. Međutim, Njemačka, kao apsolutni lider robotizacije u Evropi, trenutno ima najnižu nezaposlenost u posljednjih 25 godina, iako broj robota u Njemačkoj raste iznad prosjeka. Fabrika Siemens u Ambergu je 75% automatizovana, a ljudska intervencija je uglavnom potrebna samo prilikom montaže opreme i koordinacije nekih komponenti proizvodnog procesa. Rezultat je naglo povećanje produktivnosti i vjerovatnoća neispravnog proizvoda je samo 0,0000115%. Čak je i Slovačka jedan od lidera u robotici, a broj robota koji se koriste u našoj zemlji se stalno povećava. Istovremeno se povećava i naša zaposlenost.
Rastući trend upotrebe robota u proizvodnji ima potencijal da ponovo iscrta mapu globalnih lanaca vrijednosti. U prošlosti su kompanije selile proizvodnju iz razvijenih zemalja u zemlje u razvoju sa jeftinom radnom snagom. Trenutno sve više pojedinačnih primjera kompanija koje posluju širom svijeta, kao i empirijska istraživanja, ukazuju na činjenicu da dolazi do pomjeranja proizvodnje nazad u razvijene zemlje.
Vještačka inteligencija na viši nivo
Da bi trenutna industrijska revolucija nastavila da koristi industrijalizovanim zemljama, industrijska preduzeća, vladini zvaničnici, naučnici i socijalni partneri moraju zajednički da grade inicijative slične uspešnoj industrijskoj revoluciji 4.0. Ovaj globalno uspostavljen koncept bit će moderniziran umjetnom inteligencijom jer će se ova tehnologija u budućnosti naći u svemu. Uključujući IT, proizvodnju, rad industrijskih postrojenja, samih proizvoda i usluga. Industrijska umjetna inteligencija može podići industrijsku revoluciju 4.0 na viši nivo.
“Alati digitalnog preduzeća se šire, posebno kod proizvođača automobila, kojima je hitno potrebna fleksibilnost, fleksibilan odgovor na zahtjeve kupaca, skraćivanje vremena proizvodnje, povećanje kvaliteta i efikasnosti. Svakog minuta iz proizvodnje izlazi drugačiji model automobila sa različitom opremom linija, koja donosi potpuno nove zahtjeve za upravljanje sistemima na svim nivoima. Međutim, digitalne tehnologije preduzeća postepeno prodiru u druge grane prerađivačke industrije.”
– Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj
Istraživači sa Univerziteta u Manhajmu tvrde da će umjetna inteligencija ugroziti samo 9% poslova, istraživanje OECD-a kaže 14%, a istraživači sa Univerziteta Oxford u svom radu procjenjuju da će 47% poslova biti ugroženo automatizacijom. Može se samo nagađati kako će najnovija dostignuća u oblasti umjetne inteligencije i mobilne robotike utjecati na radna mjesta. Ali to ništa ne govori o tempu kojim će poslovi biti automatizirani. Događaji pokazuju da su najizloženiji automatizaciji radnici na poslovima gdje je potreban niži nivo obrazovanja i gdje (obično) ima i nižih primanja. Studija OECD-a, koja ne uključuje demografske varijable, kaže da 6% (Norveška) do 33% (Slovačka) radnih mjesta treba biti automatizirano.
