Proslava najljepših blagdana nedvojbeno uključuje i običaje bez kojih ih ne bismo mogli ni zamisliti. Možda bez njih Božić ne bi bio ni Božić. Kolijevka mnogih od ovih navika i običaja je Njemačka, gdje također nudimo posao za naše njegovatelje. Koje božićne tradicije dolaze iz zemlje nogometa, piva i jodlanja?
Adventski vijenac
Vijenac koji palimo svake adventske nedjelje, radujući se božićnim blagdanima koji nam se brzo približavaju, nastao je u Hamburgu. Izradio ju je župnik Johann Henrich Wichern u prvoj polovici 19. stoljeća. Bio je od drveta i imao je oblik vrtuljka. No, svijeća se palila svaki dan kako bi djeca u sirotištu znala koliko će proći do Božića i do kada će dobiti darove.
Božićni sajam
Najstariji božićni sajmovi počeli su se organizirati u Dresdenu već u prvoj polovici 15. stoljeća, točnije 1453. Bili su izvor hrane i snage u hladnim i mraznim zimskim vremenima. Danas su vrlo popularni i na njima možemo pronaći razne proizvode, ne samo božićne tematike. Oni su mjesto gdje upijamo pravi božićni ugođaj – puno prije i poslije Božića. Prepoznajemo ih po tipičnim elementima – raznolikim i šarenim bojama, mirisima, okusima i pjesmama, kojima već izdaleka svira. Najpopularnije tržnice održavaju se, primjerice, u Kölnu ili Nürnbergu.
Tiha noć
Jedna od najpoznatijih, ako ne i najpoznatija božićna pjesma je Tiha noć. Sastavili su je Joseph Mor i Franz Xaver Gruber 1818. godine, od tada je prevedena na mnoge (više od 170) jezika i sigurno je poznata gotovo u cijelom svijetu i na svim kontinentima. Prvoimenovani, velečasni Mor, autor je njezina teksta, a Gruber, orguljaš i skladatelj, osmislio je melodiju. Nastanak svjetski poznate pjesme dugujemo slučaju. Njegovi tvorci sastali su se u crkvi u Oberndorfu. Mor je pitao Grubera bi li za njega skladao glazbu za tekst koji je napisao dvije godine ranije. Prvotno je planirao odsvirati pjesmu na gitari, pa je želio originalnu glazbu uz riječi.
Božićno drvce
Čak i tradicija kićenja drvca, kakvu danas poznajemo, datira još iz 16. stoljeća u Njemačkoj. odakle se postupno proširila u druge zemlje. U početku se božićno drvce, koje simbolizira blagostanje i život, kitilo jabukama, orasima, napolitankama i papirnatim cvijećem. Obrtnici su ih počeli ukrašavati u svojim cehovskim kućama. A onda je reformator Martin Luther uveo postavljanje svjetiljki na njega. Priča se da ga je na to potaknula zimska večernja šetnja, tijekom koje je među granama crnogorice primijetio sjajne zvijezde na nebu. Kad je drvce donio kući za Božić, zapalio je svjećice na njemu kako bi ponovno stvorio čarobnu atmosferu koju je doživio.
Želite li znati koja hrana dominira Božićem u Njemačkoj i drugim zemljama, odgovor možete pronaći u ovom blogu. Zanima li vas kako smo se mi – u ATENI – veselili proslavi Božića? Pročitajte članak o našim božićnim šetnjama.
Jeste li ovu informaciju znali prije ili vas je iznenadila?
