Prevencija se primenjuje u mnogim oblastima naših života. Poslodavac je dužan da primenjuje opšte principe prevencije kako bi se osigurala bezbednost i zdravlje na radnom mestu, uključujući informisanost, edukaciju i organizaciju rada i resursa.

Pranje ruku je od ključnog značaja

Virus ili bakterija dospevaju u organizam vrlo jednostavno. Samo dodirnite, na primer, zaraženi nameštaj, ručice ili korišćeno posuđe. Ako se prstima na kojima se nalazi virus dodirne sluzokoža usta, nosa ili očiju, grip može da prodre u organizam.

Temeljno pranje ruku je najbolja prevencija protiv mogućnosti infekcije putem dodira ruku sa drugim površinama. Naravno da bi na radnom mestu trebalo mehanički prati ruke, pre svakog obroka, nakon korišćenja toaleta i po povratku kući. Takođe se preporučuje pranje ruku nakon svakog kašljanja i kijanja. Ako voda i sapun nisu dostupni, važno je koristiti gelove na bazi alkohola ili vlažne maramice za dezinfekciju. Oni su veoma efikasni i dezinfikuju ruke.

Umesto sušača za ruke, preporučuje se korišćenje papirnih ubrusa za jednokratnu upotrebu jer je to brzo, a upotrebljene maramice se lako mogu baciti. Takođe je važno redovno održavati kancelarijsku ventilaciju, što će pomoći da se smanji potencijalno prisustvo bacila (ili virusa) na radnom mestu.

Prevencija akutnih bolesti na radnom mestu

Isključivanje zaposlenog iz radnog tima radi kućnog lečenja se preporučuje u slučaju kašlja, bola u grlu, rinitisa, glavobolje, bolova u mišićima i zglobovima, drhtavice i temperature iznad 38 °C. Ako radnik ima samo prehladu (kijanje, kašljanje) i nema temperaturu, preporučljivo je da ostane sam u prostoriji i da izbegava kontakt sa drugim radnicima.

Briga o zdravlju i bezbednosti u radnom okruženju odnosi se na zaposlene i poslodavce u svim sektorima. Dužnost poslodavaca je da osigura zdravlje i bezbednost na radu.

Korona virus ili standardni sezonski grip?

Situacija u vezi sa korona virusom se poslednjih dana menjala gotovo iz sata u sat. U poređenju s prošlošću, viši nivo higijene je sada prednost. Suprotno tome, nedostatak je što je svet mnogo više međusobno povezan nego što je to bio slučaj. Putovanje postaje faktor rizika (i) za korona virus. Infekcija se može doneti zbog epidemije i proširiti se u slučaju neznanja ili nepažnje.

Infekcija virusima se širi kapljičnim putem i prenos je verovatan tek nakon dužeg kontakta sa zaraženom osobom. Virus brzo propada van organizma domaćina, tako da se ne prenosi putem pošte. Period inkubacije je do 14 dana, ali najčešće je to oko 5 dana. Najbolja mera predostrožnosti je održavanje higijene i često pranje ruku, smanjenje kontakta sa simptomima i ograničavanje kretanja u mestima sa velikim brojem ljudi.

Simptomi gripa se mogu pomešati sa korona virusom, tako da nema potrebe da konstantno brinemo. Međutim, treba da postupate odgovorno prema svom telu i zdravlju. Virus je razlog za oprez, ali ne i za paniku. Dakle, pored izbijanja zaraze, nema razloga da ne živimo normalnim životom.