U svijetu rada primjećujemo novu pojavu koja se ubrzano širi Evropom. Ljudi se sve više odlučuju da se registruju kao samozaposleni, ne poštujući uvek sve zakonske uslove, umesto da postanu samozaposleni. Ova promjena pravnog statusa mnogih radnika otvara mnoga pitanja o budućnosti rada io tome kako bismo trebali gledati na radne odnose.
Zašto je uopšte nastao ovaj trend?
Poreski sistem mnogih zemalja EU je postavljen tako da favorizuje samozaposlene osobe . Glavni cilj je podrška startapima, malim preduzećima i nezavisnim izvođačima. Međutim, uprkos ovim dobrim namerama, mnogi su počeli da zloupotrebljavaju ovaj sistem, bilo za niže poreze ili druge poreske olakšice.
Zašto se ovaj trend nastavlja?
Mnogi poslodavci vide saradnju sa samozaposlenim osobama kao povoljniju . Ne moraju im garantirati stalno radno vrijeme, praznike, niti ulagati u njihovu opremu. Osim toga, ako treba da smanje broj zaposlenih, lakše je sa samozaposlenim osobama. Međutim, mnoge pojedince privlače poslovi trgovine zbog većeg neto prihoda, ali često zanemaruju dugoročne nedostatke .
Poređenje broja samozaposlenih u različitim zemljama:
Kada pogledamo podatke o broju samozaposlenih u pojedinim zemljama EU, dobijamo zanimljivu sliku. U Hrvatskoj bilježimo porast broja samozaposlenih žena sa 7% na 15%, a muškaraca sa 15% na 20%. U drugim zemljama ovaj pomak možda nije toliko značajan. Međutim, postoje zemlje sa znatno većim udjelom samozaposlenih. U Grčkoj predstavlja 19% žena i 32% muškaraca, u Italiji 14% žena i 24% muškaraca, au Poljskoj 13% žena i 22% muškaraca. Na prvi pogled može izgledati da ove brojke i nisu tako visoke. Ali kada uzmemo u obzir ukupnu populaciju zemlje, ovo je nevjerovatno visok broj , posebno kada se uzme u obzir koliko ljudi zapravo treba biti zaposleno , a ne prijavljeno kao samozaposleno.
Zašto je zapošljavanje zasnovano na ugovoru o radu bolje nego biti samozapošljavanje?
Zaposleni po ugovoru o radu imaju brojne pogodnosti, kao što su godišnji odmor, sigurnost posla i institucionalna zaštita . Kada ste zaposleni, imate pravnu podršku i sigurnost. Naprotiv, samozaposleni se suočavaju sa mnogim preprekama, kao što su teškoće u dobijanju kredita ili hipoteka zbog nepouzdanosti svojih prihoda.
Zaposleni također imaju koristi od raznih socijalnih beneficija koje samozaposleni možda nemaju. Ove beneficije uključuju, na primjer, zdravstveno i socijalno osiguranje koje poslodavac plaća za svoje zaposlene. Takođe, u slučaju bolesti ili drugih nepredvidivih situacija, zaposleni može dobiti naknadu za bolovanje, dok samozaposlena osoba često mora sama da se suoči sa troškovima i gubicima iz ovih situacija . Osim toga, zaposleni imaju bolji pristup obuci i mogućnostima za lični rast i napredovanje u karijeri unutar organizacije, što može biti komplikovanije za samozaposlenu osobu.
Šta EU radi po tom pitanju?
Evropska agencija za rad ( ELA ) pomno prati ovu situaciju. ELA sarađuje sa inspekcijskim tijelima u različitim državama članicama EU na identifikaciji i rješavanju slučajeva netačne prijave rada ili fiktivnog poslovanja. ELA nastoji da izgradi jaču saradnju između zemalja i osigura da se pridržavaju zajedničkih evropskih standarda rada. Ovim koracima EU jasno daje do znanja da podržava poštene uslove rada za sve svoje građane .
Atenina pozicija
U Ateni cijenimo transparentnost i integritet u našim radnim odnosima. Prepoznajemo vrijednost svakog oblika saradnje, bilo da se radi o stalnim zaposlenima ili slobodnjacima za određeni projekat. Ono što nas izdvaja, međutim, jeste naša posvećenost poštivanju zakona i stvaranju fer uslova za sve naše saradnike. Svjesni smo da je zadovoljan zaposlenik ključ uspjeha, te stoga stalno tražimo načine da mu omogućimo što bolje pogodnosti i uslove . U ovim turbulentnim vremenima važnije nam je nego ikada da podržavamo i štitimo naš tim.
