Nakon Brexita, koji drugu godinu očekujemo u Evropskoj uniji, doći će do velikih promjena u funkcioniranju zajedničke trgovine, kretanju ljudi, roba i usluga. Hoće li poslodavci imati koristi od Brexita? Koje će negativne i pozitivne strane donijeti izlazak Britanije iz Evropske unije?
Prema najnovijoj studiji, izlazak Velike Britanije iz Evropske unije (EU) bez dogovora, odnosno tvrdi Brexit, najjače bi se odrazio na tržište rada Malte, Irske, Belgije i Slovačke. Ove zemlje imaju intenzivnu razmjenu dobara i usluga sa Britanijom. Velika Britanija uvozi oko 38% hrane, dok EU čini veliki udio u uvozu hrane. Međutim, ova otvorenost će uskoro prestati.
Istupanje Britanije iz EU najviše će uticati na poljoprivredu
Prema studiji belgijskog katoličkog univerziteta u Leuvenu, pokazalo se da bi eventualno istupanje Velike Britanije iz EU imalo fatalne posljedice po ekonomiju cijele Evrope. Čak 1,2 miliona ljudi koji trenutno tamo rade moglo bi ostati bez posla zbog Brexita. S obzirom na to da je evropsko tržište tako snažno međusobno povezano, Brexit će uticati na sve nas. Teški Brexit bi uticao na različite industrije u pojedinim zemljama. U Brazilu i Bugarskoj, na primjer, najviše bi stradala poljoprivreda, u Njemačkoj i Češkoj automobilska industrija, u Belgiji i Austriji maloprodaja i veleprodaja.
“U sadašnjem globaliziranom svijetu može se pretpostaviti da bi, ukoliko bi došlo do nestašice određenih vrsta roba, prostor na tržištu u većini slučajeva bio vrlo brzo popunjen konkurentskom ponudom, bilo iz zemalja članica EU ili povlaštenim uvozom. ”
– portparol Ministarstva privrede
Evropsko jedinstveno tržište zasniva se na principu slobodnog kretanja roba, ljudi, usluga i kapitala. Nakon što Britanija napusti EU, ovaj sporazum će prestati da važi. On će svojim odlaskom pokrenuti lanac koji će se vjerovatno povući nekoliko godina i postepeno nas sve doticati. Paradoks je da će Brexit uticati na tržište rada i na same Britance. Prema belgijskoj studiji, više od pola miliona njih moglo bi ostati bez posla. Naravno, to će imati značajan uticaj i na druge evropske zemlje. Otprilike 291.000 Nijemaca, 141.000 Francuza, 139.000 Italijana i 122.000 Poljaka moglo bi ostati bez posla. Naravno, izlazak Britanije iz EU će donijeti nekoliko problema.
Više od 1,2 miliona ljudi će ostati bez posla
Mnogi analitičari predviđaju da će nezaposlenost u Britaniji, koja se trenutno kreće oko 5%, najniži nivo u skoro 10 godina, porasti nakon izlaska iz EU. Ekonomsko usporavanje negativno će uticati i na plate. Britanski Nacionalni institut za ekonomska i socijalna istraživanja predviđa da će realne plate biti između 2,2% i 7% niže nakon izlaska iz EU do 2030. nego da Britanija ostane u bloku. Ovo je u suprotnosti sa pristašama Brexita koji tvrde da će tržište rada biti dinamičnije nakon izlaska iz sindikata, a da ga ne ometaju evropski propisi.
Na referendum je uticala i migraciona kriza koja se dogodila 2016. godine. Njemačka je htjela riješiti kvote i pitanje migracijske krize kroz akcioni plan između EU i Turske. To bi značilo dobrovoljno prihvatanje migranata iz Turske. Problem je postao i pitanje izlaska Britanije iz EU, jer prema statistikama, Ujedinjeno Kraljevstvo godišnje primi više migranata nego bilo koja druga zemlja članica EU (uključujući Njemačku). I prije zvaničnog raspisivanja referenduma, strane banke s filijalama u Londonu počele su da obračunavaju svoj transfer u drugu evropsku prijestolnicu.
“Strani radnici su sada važan dio britanske ekonomije, tržište rada je gladno novih regruta. Osim katastrofalne recesije, neće biti velikog interesa da se stvaraju problemi postojećim zaposlenima, bez obzira na scenarij.”
– analitičar Instituta za ekonomske i društvene analize
U slučaju teškog Brexita, Velika Britanija bi izgubila više od 1,2 miliona zaposlenih iz cijele Evropske unije, koje trenutno zapošljava. Ovaj potez bio bi veliki šok za britansku ekonomiju, što bi moglo imati fatalne posljedice.
Britanija kao “treća zemlja”
Britanija sada može u budućnosti raditi kao “treća zemlja” prema pravilima WTO (Svjetske trgovinske organizacije). To znači da bi pravila migracijske politike sama određivala. U ovom slučaju će vjerovatno uvesti neki bodovni sistem kakav ima Australija, a zaposleni iz inostranstva će se zapošljavati prioritetno prema sposobnostima. Najverovatnija alternativa je da će u Britaniji ljudi iz Unije moći da nastave da rade bez većih problema, ali neće moći da primaju, na primer, socijalna davanja. Vjeruje se da je otpor migrantima u ovoj zemlji bio više zbog nespremnosti da se te naknade isplaćuju. S druge strane, međutim, istina je da Britanci nisu voljni da se bave nekim profesijama, pa će im i dalje biti potrebna radna snaga iz inostranstva.
“Brexit stvara neizvjesnost među investitorima i utiče na ekonomski rast odgađanjem ili čak pomjeranjem geografskih odluka o investicijama i razvoju. Uticaj Brexita je očito negativan za Evropu i njen ekonomski rast”,
– član upravnog odbora i šef sektora za upravljanje investicijama DSS Poštová banke
Izlazak Velike Britanije iz Evropske unije izgleda kao neizbježna činjenica, stoga će naš zadatak biti da ovu šansu iskoristimo u najvećoj mjeri i pokušamo maksimizirati pozitivne efekte na ekonomiju. Istovremeno će biti neophodno minimizirati negativne efekte izlaska Ujedinjenog Kraljevstva iz Evropske zajednice. Britanske kompanije će tako biti prisiljene da preraspodijele svoju proizvodnju i poslovanje kako bi zadržale svoju konkurentnost. Na ovaj način, eminentni interes britanskih kompanija biće otvaranje filijala u Evropi. Nakon izlaska iz Unije, migracijski parametri će ostati nepromijenjeni i neće biti povećanja regulatorne fleksibilnosti unutar Velike Britanije.
