Školski sistem utiče na nekoliko aspekata života države i njenih stanovnika. Funkcionisanje tržišta rada i mnogih drugih oblasti zavisi od obrazovanja. Švicarski obrazovni sistem je detaljno osmišljen i direktno povezan sa tržištem rada. To je razlog zašto je Švicarska tako razvijena zemlja.
Dvostruki švajcarski obrazovni sistem
U zemlji čokolade, sira i vina obrazovni sistem u srednjim školama zasniva se na dualnom obrazovanju. To znači da je teorija direktno povezana sa praksom. Praktičnoj nastavi se pridaje primarna pažnja i preferira se u odnosu na klasično pamćenje znanja. Prilikom odabira srednje škole, učenici biraju, da tako kažem, zanimanje i sistem poslova za koje će ih pripremati određena kompanija, a ne sama škola. To je samo dodatak. Pre svega biraju firmu u kojoj žele da nauče određeno zanimanje, pa tek onda školu u kojoj pohađaju teorijsku nastavu iz stručnih i opšteobrazovnih predmeta i deo praktične nastave. Na taj način se pripremaju za život i mogu početi raditi puno radno vrijeme odmah nakon škole bez potrebe za obukom.
Učenici takvog stručnog obrazovanja nazivaju se šegrtima. Kompanije kreiraju ova mjesta s ograničenim brojem. Ukoliko je student zainteresovan za određeni zanat, ali ne može da nađe firmu u kojoj bi se mogao pripremiti za to, mora da izabere neko drugo zanimanje kojim bi želeo da se bavi, što je pomalo mana. Ali pošto zavisi od trenutne potražnje i ponude na tržištu, to ima blagotvoran efekat na privredu zemlje, jer dolazi do smanjenja disproporcije između potražnje za poslom i slobodnih radnih mesta.
Zaposleni i studenti u isto vrijeme
U okviru švajcarskog stručnog obrazovanja može se izučavati niz oblasti, kao što su: zanati, standardna akademska polja, bankarstvo, IT, socijalna zaštita, zdravstvo, pedagogija, produkcija, ples. Student stiče status zaposlenog pristupanjem stručnom osposobljavanju. Prije početka potpisuje ugovor sa vlasnikom firme i određuje se mjesečna plata koju će primati. Međutim, to nije u istom iznosu kao i zaposleni sa punim radnim vremenom. Preduzeće ne samo da priprema šegrta za zanimanje, već mu obično obezbjeđuje i posao nakon završetka škole. Još jedna prednost je što je mlada osoba integrisana u kolektiv u kojem je punopravni član. Kompanije moraju odrediti odgovornu osobu koja je zadužena za ovaj proces. Ona mora imati završen pedagoški minimum da bi obavljala ovu funkciju. Šegrti imaju podijeljen raspored tako da školu pohađaju jedan ili dva dana i provode tri ili četiri dana sedmično u preduzeću.
Mogu se odlučiti za posao, ali i za dalje školovanje
Nakon završenog stručnog obrazovanja uz malu maturu, Švajcarci mogu raditi ili – oni bolji – aplicirati za studije na fakultetu praktičnog usmjerenja, ali i na fakultetu. U Švicarskoj je visoko obrazovanje podijeljeno na univerzitete, stručne škole i institute visokog obrazovanja. U većini slučajeva, nakon završene srednje stručne škole, učenici nastavljaju u višoj stručnoj školi i nakon završene gimnazije na fakultetu. Ako žele da se upišu na fakultet nakon srednje stručne škole, moraju završiti godinu dana obuke, tokom koje će upotpuniti nedostajuća teorijska znanja.
Obavezno školovanje u Švajcarskoj traje devet godina. Nakon toga učenici mogu nastaviti u navedenu srednju stručnu školu ili gimnaziju. Oni učenici koji nakon osnovne škole još ne znaju da li žele da idu u gimnaziju ili stručnu školu ili imaju lošije rezultate, imaju priliku da uđu u takozvanu prelaznu godinu, što je premošćavajući period. Učenicima koji postižu slabije rezultate na raspolaganju su manje zahtjevni dvogodišnji kursevi, nakon čega dobijaju sertifikat. Nakon diplomiranja i dalje imaju priliku da studiraju jednu od oblasti stručnog obrazovanja. Što se tiče odluke o izboru zanimanja, studentima pomažu različiti savjetnici poput socijalnih radnika, karijernih savjetnika i zaposlenika uključenih u sistem stručnog osposobljavanja u pojedinim kompanijama.
Švicarski obrazovni sistem donosi uspjeh
Sistem stručnog obrazovanja dokazan je u Švicarskoj. O tome svjedoči važan pokazatelj – niska nezaposlenost. Ne prelazi 7%. Švicarska tako ima najnižu nezaposlenost mladih u Evropi. Dok je trenutno prosjek oko 12% u zemljama OECD-a.
Ovaj sistem je veoma atraktivan za mlade Švajcarce, jer uče praktične stvari, plus dobijaju novac već tokom studija i ne moraju da se bave raznim honorarnim poslovima. Švicarska kao konfederacija sarađuje sa pojedinačnim kantonima (državama članicama) i samim kompanijama u sistemu stručnog obrazovanja. 60% troškova vezanih za nastavu pokrivaju pojedinačne kompanije. Imaju dovoljno sredstava da mogu finansirati proces proizvodnje kao i stručno obrazovanje studenata.
Ovaj sistem je veoma koristan i efikasan, jer će ljudima omogućiti doživotno zaposlenje čak i tokom studentskih dana. Švicarska bi trebala poslužiti kao primjer drugim zemljama kako poboljšati školski sistem i povezati ga sa stvarnim životom. Istovremeno, lokalni sistem daje mogućnost da se tokom života bez ikakvih problema promeni profesionalni fokus. Zahvaljujući ovom uspješnom školskom sistemu, Švicarska je povoljna zemlja za život, u kojoj sve funkcionira i ljudi dobro žive.
Pročitajte koje pogodnosti atraktivni poslodavci nude kako bi nagradili svoje zaposlenike. Pitate li se kako upravljati svojim finansijama tokom rekordnog rasta cijena i inflacije? Ideje možete pronaći na ovom blogu .
