Uskrs je praznik kojim se slavi dolazak proljeća i novog života . Među simbolima Uskrsa su i uskršnja jaja – farbana i ukrašena jaja, blatni zečevi, uskršnji zec ili jagnje. Smatra se praznikom punim radosti i nade. To je ujedno i najveći praznik sa stanovišta kršćanstva, kada se u cijelom svijetu obilježava mučeništvo i vaskrsenje Isusa Krista. S druge strane, mnoge paganske ili narodne tradicije vezane su za praznik. Datum Uskrsa određen je punim mjesecom – to je prva nedjelja nakon prvog punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice.
Što se praznične hrane tiče, na Veliki četvrtak, kao što samo ime govori, tradicionalno se na trpezi nađe nešto zeleno. To znači posluživanje jela koja sadrže zeleno povrće kao što su tikvice, spanać, krastavci, kupus, brokula, grašak ili zelena salata. U mnogim zemljama na Veliki petak se poštuje strogi post, jede se jednom dnevno i izbjegavaju mesna jela. Umjesto toga se jede riba. Pije se čista voda. Ovim danom završava se period Velikog posta koji traje od Čiste srijede. Zato su trpeze na Uskrs i ponedeljak obilato preplavljene dobrom hranom.
Slovakia
U Slovačkoj su na Uskršnji ponedjeljak običaj tradicionalna obievačka i šibačka . Muškarci i dječaci idu u posjete da polivaju vodu i simbolično bičuju žene i djevojke štapom. Korbáč je napravljen tkanjem od vrba i ukrašen je šarenim vrpcama. U nekim krajevima, uglavnom u selima, i dalje se prelijevaju kante pune vode, kao što je to bilo u prošlosti, ali je ponegdje samo simbolično i koristi se parfem ili kolonjska voda. Nekada su se tokom ovog običaja žene oblačile u narodne nošnje. Vjeruje se da ženama donosi zdravlje i ljepotu tokom cijele godine, iako ga većina njih baš i ne voli.
mađarska
U Mađarskoj imaju tradiciju sličnu Slovačkoj. Međutim, ovdje se praktikuje samo polivanje. Mađari ne znaju da se bore sa korbacima. Žene ih za to nagrađuju farbanim uskršnjim jajima ukrašenim geometrijskim oblicima i ornamentima. Gotovo na svakom stolu se nalazi uskršnje jagnje, tvrdo kuvana jaja, razne vrste šunke i pletene brioše na Uskrs. U Mađarskoj vole da jedu ukusne kobasice sa senfom i hrenom, koje ne smeju izostati na svečanoj trpezi, a jedu se i uz druga jela.
Njemačka
Uskršnji običaj traži uskršnja jaja . Roditelji ih skrivaju u bašti, a djeca imaju zadatak da ih potraže. Vjeruju da su ih tamo sakrili uskršnji zeko ili lisica. Na Uskrs, Nemci se opraštaju od zime i dočekuju proleće tako što organizuju uskršnju lomaču tokom koje pale drva sa božićnih jelki. U ovoj zemlji je takođe popularno da se drvo na Uskrs kiti šarenim jajima. U Njemačkoj su na Veliki četvrtak popularna jela s bijelim lukom ili ruzmarinom. Na Veliki petak losos se jede sa testeninom, ribljom čorbom, haringom i krompirom u koži ili ribljim filetom. Dan uoči Uskrsa služi za pripremu i pečenje hrane. Tradicionalni su zečevi od svježeg sira, uskršnji kruh, dizane pletenice ili kolači. Uskršnja nedjelja je vrhunac praznika i stoga se na trpezu stavljaju mnoge dobrote. Klasičan praznični ručak je svinjski file, šunka, kolači, pečeni zec ili jagnjetina.
Bugarska
U Bugarskoj dominira pravoslavna religija, koja slijedi julijanski kalendar. Uskršnja jaja se farbaju rano ujutro na Veliki četvrtak ili Veliku subotu. Prvo jaje se mora umočiti u crvenu boju koja simbolizuje krv Hristovu. Zatim se stavlja na vidno mjesto u kući, zamjenjujući prošlogodišnje jaje kako bi donijelo zdravlje, blagostanje i sreću svim stanarima kuće. Smatra se simbolom ponovnog rođenja i novih početaka. Borba za uskršnje jaje jedan je od trenutaka Uskrsa kojem se djeca uvijek raduju. Sastoji se od dvoje ljudi koji drže jaje i udaraju u protivničko jaje. Pobjedničko jaje se zove “borák”. Prema tradiciji, onaj koji je pobedio uživaće zdravlje, blagostanje i sreću. Drugi važan dio uskršnjih običaja je priprema uskršnjeg kozunaka. Pojavio se u Bugarskoj početkom 20. veka. veka. To je hljeb koji se pravi od slatkog dizanog tijesta. Često se miješa sa grožđicama i puni makom ili orasima.
Rumunija
Rumunija je takođe država u kojoj praktikuju pravoslavnu veru. U pravoslavnoj tradiciji ljudi poste sedam sedmica prije Uskrsa. Veliki četvrtak je takođe od velike važnosti. Obično na ovaj dan ljudi čiste kuću. Farbaju se jaja i priprema zamka – hljeb sa nadjevom od sira. Glavno jelo za Uskrs je obično jagnjetina , koja se poslužuje sa krompirom, na primer. Na Uskršnje jutro ljudi se umivaju čistom vodom, oblače se u novu odjeću i idu u crkvu. Kada se vrate kući, provode vrijeme sa svojim najmilijima.
Hrvatska
Hrvati na Veliki petak jedu bakalar s krompirom. U Hrvatskoj je običaj da se uskršnja jaja poklanjaju bliskim prijateljima i porodici. Simboliziraju sreću, ljubav i prosperitet. Uobičajeno je da se za uskršnji doručak jedu jaja, šunka, mladi luk, rotkvica, ren, francuska salata ili tradicionalni hleb. Zove se pinca ili sulnica, pravi se od slatkog i ljutog tijesta i u obliku je velike lepinje. I ovde postoji porodični običaj – borba za uskršnje jaje , koja je veoma popularna.
Koji Uskršnji praznici se praktikuju u vašem domu?
