Svuda u Evropskoj uniji susrećemo se sa nedostatkom medicinskog ili drugog medicinskog osoblja , doktora, medicinskih sestara i medicinskih sestara. To opažamo u medicinskim ustanovama i ustanovama za starije osobe. Šta doprinosi ovom problemu i šta se može učiniti po tom pitanju?
Postoji nekoliko razloga
Posao sestrinskog osoblja se smatra društveno neprivlačnim, dok je to veoma važan posao – pružanje njege i pomoći ugroženima. Mnoge porodice ne mogu da zbrinu starijeg rođaka kojeg dodatno muče razne dijagnoze, jer moraju da idu na posao i već imaju svoje porodice. Drugi razlog su fizički i emocionalni zahtjevi ovog posla. Negovatelji često dolaze u kontakt sa starijim osobama koje imaju ozbiljne bolesti ili se nalaze u teškim uslovima. Nepokretni su, imaju demenciju , mogu doživjeti česte fluktuacije i promjene raspoloženja. Osim toga, medicinsko osoblje je često nedovoljno cijenjeno u društvu. Radu negovatelja se ne pridaje veliko značenje. Za mnoge je ovaj rad podjednako nezanimljiv sa stanovišta finansijske evaluacije . Ljekari, medicinske sestre, medicinske sestre, bolničari i njegovatelji u domaćinstvima ili staračkim domovima rade na praznicima, što je takođe prepreka motivaciji za bavljenje ovim zanimanjima.
Rješenje je zapošljavanje kadrova iz inostranstva
Da bi neko mogao obavljati zvanje njegovatelja , ali i ljekarske pozicije, potrebno je ljude iz drugih zemalja koje ne pripadaju Evropskoj uniji integrirati u tržište rada i omogućiti im rad u zdravstvenim ustanovama i ustanovama za stara lica. . Riječ je o tzv zemalja trećeg svijeta , koje su općenito poznate po niskom životnom standardu. Za ljude iz zemalja u razvoju takav posao je privlačan i oni su zainteresovani za njega, jer u svojim zemljama zarađuju vrlo male plate . Oni nisu dovoljni za pokrivanje tekućih troškova , a često ne mogu ni pristojan život. Pored niskih plata, postoji i visoka stopa nezaposlenosti . Izraz zemlja Trećeg svijeta potiče iz doba hladnog rata. Uveden je da označi zemlje koje se tokom njega nisu pridružile strani SAD (Prvi svijet) ili SSSR (Drugi svijet). Cilj pružanja posla strancima je da ljudi koji su obrazovani, kvalifikovani i imaju iskustvo u svojoj oblasti mogu da rade u svojoj branši i da ne budu primorani da obavljaju sitne poslove.
To donosi prednosti
Radnici iz trećih zemalja traže bolje prilike za posao, ekonomske uslove i općenito pogodnije uslove za život . To je razlog njihove migracije radi posla iz matične zemlje. Ljudi iz trećih zemalja u okviru svojih univerzitetskih studija odlaze na praksu ili na razmjenu u zemlje Evropske unije, gdje bi potom željeli ostati i raditi. U ovom slučaju, proces integracije je lakši jer se ne kreira dodatni program. Zapošljavanje stranaca ima svoje prednosti . To doprinosi kulturnoj raznolikosti i zamagljivanju razlika. Ukoliko poslodavac obezbijedi posao strancima iz zemalja trećeg svijeta, poboljšaće svoju konkurentnost širenjem kontakata i izlaskom na drugo tržište. Još jedna prednost je što je ova radna snaga jeftinija.
Proces integracije
Da bi stranci mogli da rade u drugoj zemlji, prvo se moraju integrisati u njen sistem. Cilj integracije je pomoći migrantima da se integriraju (ne samo) u radni život. Prvi korak integracije je da stranac bude kvalifikovan i sposoban za obavljanje traženog posla. Za to je potrebno provjeriti kvalifikacije, obrazovanje i sposobnosti kandidata za posao koji dolazi iz inostranstva. Unutar zemalja, zahtjevi i obrazovna dokumenta mogu se razlikovati za određena radna mjesta. Druga važna stvar je upoznavanje stranca sa lokalnim zakonima, propisima i kulturnim običajima. Bitno je da se migrant navikne i bude u stanju da prilagodi svoje ponašanje novoj sredini. Naravno, proces integracije varira u zavisnosti od konkretne države i uslova koje postavljaju njeni predstavnici. Stranac mora dobiti radnu dozvolu u državi u kojoj želi da radi. Za to je potrebno pripremiti potrebnu dokumentaciju.
U Atini dajemo prilike i ljudima iz manje razvijenih zemalja. Trenutno zapošljavamo radnike iz Ukrajine, gdje još uvijek vlada nepovoljna situacija, a zemlju razdire rat. U Atini bismo bili sretni kada bi se u budućnosti otvorilo tržište za strance iz zemalja u razvoju u zemljama zapadne Evrope i pružilo im šansu za bolji život.
