Digitalizacija će u nadolazećim godinama promijeniti radni svijet i navike. Iako promjena predstavlja brojne rizike za poslodavce, mogla bi donijeti i nekoliko prilika, prema nedavnoj analizi. Je li društvo spremno na to?
Nadolazeća industrijska revolucija 4.0 imat će ogroman utjecaj na globalnu radnu snagu. Strojevi i umjetna inteligencija povećat će svoj udio u industriji, a predviđa se da će udio ljudskog rada pasti sa sadašnjih 71% na 58% do 2025. godine. Ono što će se dogoditi je ono što se dogodilo sa svim tehnološkim revolucijama u prošlosti. Sadašnji će se razlikovati samo tempom i opsegom, što nema paralele u povijesti.
Čovjek vs. mašina
Atmosfera na tržištu rada dramatično se promijenila posljednjih godina. Sve veća uporaba robotizacije proizvodnje i usluga, zajedno s očekivanim pojavom umjetne inteligencije, često se smatra ubojicom poslova ili alatom za zastrašivanje radnika. Fleksibilan rad u konačnici može značiti više posla, ali također može dovesti do stresa i utjecati na zdravlje. U tom kontekstu, do 78% ispitanika reklo je da im digitalizacija povećava radno opterećenje. Boje se povećanja performansi i potrebne kontrole ponašanja. Nadolazeća industrijska revolucija 4.0 stoga uključuje mogućnosti, ali i rizike.
Nove tehnologije već sada stvaraju nove prilike na tržištu rada. Čak i ako se 70 milijuna gradova potpuno promijeni ili nestane, očekuje se otvaranje dodatnih 133 milijuna novih radnih mjesta, prilagođenih novoj podjeli rada između strojeva i ljudi. Prema istraživanju, gotovo 40% svjetskih kompanija predviđa da će automatizacija i nove tehnologije otvoriti nova radna mjesta, a do 60% sadašnjih radnih mjesta bi zahvaljujući digitalizaciji moglo biti zamijenjeno računalima ili robotima. Industrijska revolucija 4.0 proizvest će pobjednike koji će imati koristi od nje, ali jednako tako i gubitnike koji će osjetiti gubitke.
“Budućnost rada je u našim rukama i ovisit će u velikoj mjeri o političkim odlukama zemalja. O tim odlukama će naša sposobnost da iskoristimo potencijal digitalnih i tehnoloških promjena bez presedana i naša sposobnost da se nosimo s preprekama odrediti hoće li uspijemo ili propadnemo.”
– Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj
Njemačka je lider u robotizaciji
Osnova četvrte faze industrijske revolucije je Internet of Things. Zadatke u kojima se aktivnosti rutinski ponavljaju preuzet će strojevi, a ljudi će prijeći na kreativne poslove. Uz pomoć komunikacije između strojeva u tvornici trebao bi drastično povećati produktivnost i tako donijeti promjenu u industriji. Uređaji neće biti postavljeni za izvođenje određene izvedbe, već će biti prilagođeni različitim zahtjevima. Prilagodljivost strojeva uključit će kupce u proces proizvodnje. Elastičnost ponašanja i korištenja uređaja značit će tako drastično smanjenje troškova proizvodnje.
Kad bi robotizacija proizvodnje ukinula radna mjesta, zemlje poput Japana, Južne Koreje ili Njemačke morale bi se boriti s apokaliptičnom nezaposlenošću. No, Njemačka, kao apsolutni lider robotizacije u Europi, trenutno ima najnižu nezaposlenost u posljednjih 25 godina, iako broj robota u Njemačkoj iznadprosječno raste. Siemensova tvornica u Ambergu 75% je automatizirana, a ljudska intervencija uglavnom je potrebna samo tijekom montaže opreme i koordinacije nekih komponenti proizvodnog procesa. Rezultat je naglo povećanje produktivnosti, a vjerojatnost neispravnog proizvoda je samo 0,0000115%. Čak je i Slovačka jedna od vodećih u robotici, a broj robota koji se koriste kod nas je u stalnom porastu. Istovremeno raste i naša zaposlenost.
Rastući trend korištenja robota u proizvodnji ima potencijal ponovno iscrtati kartu globalnih lanaca vrijednosti. U prošlosti su tvrtke selile proizvodnju iz razvijenih zemalja u zemlje u razvoju s jeftinom radnom snagom. Trenutačno sve više pojedinačnih primjera tvrtki koje posluju diljem svijeta, kao i empirijskih istraživanja, ukazuju na činjenicu da dolazi do ponovnog seljenja proizvodnje u razvijene zemlje.
Umjetna inteligencija na višu razinu
Kako bi trenutna industrijska revolucija i dalje koristila industrijaliziranim zemljama, industrijska poduzeća, vladini dužnosnici, znanstvenici i društveni partneri moraju zajednički graditi inicijative slične uspješnoj industrijskoj revoluciji 4.0. Ovaj globalno etablirani koncept modernizirat će umjetna inteligencija jer će se ta tehnologija naći u svemu u budućnosti. Uključujući IT, proizvodnju, rad industrijskih postrojenja, same proizvode i usluge. Industrijska umjetna inteligencija može podići industrijsku revoluciju 4.0 na višu razinu.
“Alati digitalnog poduzeća se šire, posebno kod proizvođača automobila, kojima je hitno potrebna fleksibilnost, fleksibilan odgovor na zahtjeve kupaca, skraćivanje vremena proizvodnje, povećanje kvalitete i učinkovitosti. Svake minute iz proizvodnje izlazi drugi model automobila s drugačijom opremom. line, što donosi potpuno nove zahtjeve za upravljanje sustavima na svim razinama. Međutim, digitalne enterprise tehnologije postupno prodiru iu druge grane proizvodne industrije.”
– Organizacija za gospodarsku suradnju i razvoj
Istraživači sa Sveučilišta u Mannheimu tvrde da će umjetna inteligencija ugroziti samo 9% radnih mjesta, istraživanje OECD-a kaže 14%, a istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu procjenjuju u svom radu da će 47% radnih mjesta biti ugroženo automatizacijom. Može se samo nagađati kako će najnovija dostignuća u području umjetne inteligencije i mobilne robotike utjecati na radna mjesta. Ali to ne govori ništa o tempu kojim će se poslovi automatizirati. Kretanja pokazuju da su automatizaciji najizloženiji radnici na poslovima gdje se traži niža stručna sprema i gdje su (obično) niža primanja. Studija OECD-a, koja ne uključuje demografske varijable, kaže da bi 6% (Norveška) do 33% (Slovačka) poslova trebalo automatizirati.
