Budući da osoba provodi značajan dio svog vremena na poslu, zadovoljavajući uslovi rada su veoma važni za njegovo psihičko blagostanje. Oni također mogu utjecati na njegov radni učinak i ukupni kvalitet života. Mobing na radnom mjestu je stoga vrlo ozbiljan problem koji može duboko utjecati na ljudsko dostojanstvo.

Šta je mobing?

Riječ je o obliku diskriminacije, koji predstavlja takvo ponašanje, uslijed kojeg dolazi do stvaranja zastrašujućeg, neprijateljskog, sramnog, ponižavajućeg i ponižavajućeg ili uvredljivog okruženja, a čija namjera može biti ometanje slobode osobe.

Često je to negativno i neetično komunikacijsko ponašanje usmjereno protiv pojedinca od strane jedne ili više osoba. Cilj je poniziti ili izbaciti dotičnu osobu iz radnog okruženja. Najčešći primjeri uključuju npr. ukazivanje na greške, zastrašivanje, neadekvatna podjela poslova među kolegama, neodobravanje praznika, prisilni prekovremeni rad, pretjerana kontrola, prisvajanje ideja podređenog, sprečavanje napredovanja u karijeri ili prijetnja raskidom radnog odnosa.

Gdje je žrtva, tu je i počinilac

Kako je moguće da mobing uglavnom doživljavaju samo neki ljudi, a drugi ga uopće ne doživljavaju? Mnogo puta je to u ličnom stavu svakog od nas. Ukratko, ne možete nekoga maltretirati. Stoga je izuzetno važno da se prije svega oslobodimo uloge žrtve. Jer ima slučajeva da osoba promijeni posao zbog maltretiranja i na novom poslu neko vrijeme dobro ide. Međutim, nakon određenog vremena mnogi se nađu u potpuno istoj situaciji kakvu su doživjeli na svom starom radnom mjestu.

Zajednička karakteristika je razlika u odnosu na ostale članove kolektiva. Ljudi koji:

  • imaju tendenciju da budu sami (žena u muškom timu ili obrnuto),
  • upadljive osobe (npr. govorna mana),
  • uspješno (npr. promocija),
  • novo na radnom mjestu (korist od promjene i narušavanja uobičajenog).

Čak ni u slučaju osoba koje vrše mobing (tzv. moberi), ne možemo precizno odrediti tipičnog počinioca. Međutim, kod njih nalazimo određene slične karakteristike, kao npr. sklonost agresivnom ponašanju. Lako mogu biti karijeristi koji žele postići svoj uspjeh na račun drugih. Ili su zavidni, ili oni koji žele moć i ostvaruju prednost nad drugim kolegama.

Ako postoji vatra, vatra neće nestati samo zato što zatvorite oči

Prema anketama, oko 17% radnika doživjelo je maltretiranje na radnom mjestu. Mobing se često prećutkuje i skriva, što njegov uticaj na žrtvu čini još ozbiljnijim. Predstavlja veliki psihološki napad, kada pojedinac postaje nestabilniji, osjetljiviji, pa čak i pretjerano uplašen. Može se manifestirati i u obliku fizičkih poteškoća kao što su nesanica, gubitak apetita, migrene, vrtoglavica ili lupanje srca.

Što je kompanija veća, više različitih ličnosti. Ovo predstavlja izazovan proces održavanja zdrave kompanijske kulture koja podstiče otvorenu komunikaciju i prijateljske odnose. On podržava moralne vrijednosti i navodi svoje zaposlenike da poštuju i tretiraju druge. Najčešća pojava neetičkog ponašanja u kompanijama koje ne brinu o svojim zaposlenima i u kojima nedostaje sistem upravljanja, organizacija rada i ukupna disciplina.

“Problem sa čovečanstvom je u tome što su mudri često kukavice, hrabri budalasti, a sposobni nestrpljivi.”

– Truman Capote