U svijetu rada promatramo novi fenomen koji se ubrzano širi Europom. Ljudi se sve više odlučuju registrirati kao samozaposleni, ne poštujući uvijek sve zakonske uvjete, umjesto da postanu samozaposleni. Ova promjena pravnog statusa mnogih radnika otvara mnoga pitanja o budućnosti rada i kako bismo trebali percipirati radne odnose.
Zašto je uopće nastao ovaj trend?
Porezni sustav mnogih zemalja EU-a postavljen je tako da favorizira samozaposlene osobe . Glavni cilj je podržati startupove, mala poduzeća i neovisne izvođače. No, unatoč tim dobrim namjerama, mnogi su počeli zlorabiti ovaj sustav, bilo za niže poreze ili druge porezne olakšice.
Zašto se ovaj trend nastavlja?
Mnogi poslodavci suradnju sa samozaposlenim osobama vide kao povoljniju . Ne moraju im jamčiti stalno radno vrijeme, praznike, niti ulagati u opremu. Osim toga, ako trebaju smanjiti broj zaposlenih, lakše je sa samostalnim poduzetnicima. Međutim, mnoge pojedince privlače trgovački poslovi zbog većeg neto prihoda, ali često zanemaruju dugoročne nedostatke .
Usporedba broja samozaposlenih u različitim zemljama:
Kada pogledamo podatke o broju samozaposlenih u pojedinim zemljama EU, dobivamo zanimljivu sliku. U Hrvatskoj bilježimo porast broja samozaposlenih žena sa 7% na 15% i muškaraca sa 15% na 20%. U drugim zemljama taj pomak možda nije toliko značajan. Međutim, postoje zemlje sa znatno većim udjelom samozaposlenih osoba. U Grčkoj to predstavlja 19% žena i 32% muškaraca, u Italiji je 14% žena i 24% muškaraca, au Poljskoj 13% žena i 22% muškaraca. Na prvi pogled može se činiti da ti brojevi i nisu tako visoki. Ali kada uzmemo u obzir ukupnu populaciju zemlje, to je nevjerojatno visoka brojka , pogotovo kada uzmemo u obzir koliko bi ljudi zapravo trebalo biti zaposleno , a ne registrirano kao samozaposleno.
Zašto je radni odnos na temelju ugovora o radu bolji od samostalne djelatnosti?
Zaposlenici pod ugovorom o radu imaju brojne beneficije, poput godišnjeg odmora, sigurnosti radnog mjesta i institucionalne zaštite . Kada ste zaposleni, imate pravnu podršku i sigurnost. Naprotiv, samozaposleni se suočavaju s brojnim preprekama, poput poteškoća u dobivanju zajmova ili hipoteka zbog nepouzdanosti svojih prihoda.
Zaposlenici također imaju koristi od raznih socijalnih beneficija koje samozaposleni možda nemaju. Te beneficije uključuju, primjerice, zdravstveno i socijalno osiguranje koje poslodavac plaća za svoje zaposlenike. Također, u slučaju bolesti ili drugih nepredviđenih situacija, zaposlenik može dobiti naknadu za bolovanje, dok se samozaposlena osoba često sama mora suočiti s troškovima i gubicima iz tih situacija . Osim toga, zaposlenici imaju bolji pristup obuci i prilikama za osobni rast i napredovanje u karijeri unutar organizacije, što za samozaposlenu osobu može biti kompliciranije.
Što EU radi po tom pitanju?
Europska agencija za rad ( ELA ) pomno prati ovu situaciju. ELA surađuje s inspekcijskim tijelima u raznim državama članicama EU-a kako bi identificirali i riješili slučajeve netočne prijave rada ili fiktivnog poslovanja. ELA nastoji izgraditi jaču suradnju između zemalja i osigurati da se pridržavaju zajedničkih europskih radnih standarda. Ovim koracima EU jasno daje do znanja da podržava pravedne radne uvjete za sve svoje građane .
Atenin položaj
U Ateni cijenimo transparentnost i poštenje u našim radnim odnosima. Prepoznajemo vrijednost svakog oblika suradnje, bilo da se radi o stalnim zaposlenicima ili honorarcima za određeni projekt. No, ono što nas izdvaja je predanost poštivanju zakona i stvaranju pravednih uvjeta za sve naše suradnike. Svjesni smo da je zadovoljan zaposlenik ključ uspjeha, stoga neprestano tražimo načine da mu osiguramo najbolje moguće pogodnosti i uvjete . U ovim turbulentnim vremenima važnije nam je nego ikada podržati i zaštititi naš tim.
