Školski sustav utječe na nekoliko aspekata života države i njezinih stanovnika. O obrazovanju ovisi funkcioniranje tržišta rada i mnogih drugih područja. Švicarski obrazovni sustav je detaljno promišljen i direktno povezan s tržištem rada. To je razlog zašto je Švicarska tako razvijena zemlja.
Dualni švicarski obrazovni sustav
U zemlji čokolade, sira i vina obrazovni sustav u srednjim školama temelji se na dualnom obrazovanju. To znači da je teorija izravno povezana s praksom. Praktičnoj nastavi pridaje se primarna pozornost i daje joj se prednost u odnosu na klasično pamćenje znanja. Prilikom odabira srednje škole učenici biraju, da tako kažemo, zanimanje i klasifikaciju poslova za koje će ih određena tvrtka pripremiti, a ne sama škola. To je samo dodatak. Prije svega biraju tvrtku u kojoj žele steći određeno zanimanje, a tek onda školu u kojoj pohađaju teoretsku nastavu iz strukovnih i općeobrazovnih predmeta te dio praktične nastave. Na taj način se pripremaju za život i odmah nakon školovanja mogu početi raditi puno radno vrijeme bez potrebe za obukom.
Učenici takvog strukovnog obrazovanja nazivaju se šegrti. Tvrtke stvaraju ova mjesta s ograničenim brojem. Ako je učenik zainteresiran za određeni zanat, ali ne može pronaći poduzeće u kojem bi se za to mogao pripremiti, mora odabrati drugo zanimanje kojim bi se želio baviti, što je mali nedostatak. No, budući da ovisi o trenutnoj potražnji i ponudi na tržištu, povoljno utječe na gospodarstvo zemlje, jer dolazi do smanjenja nesrazmjera između potražnje za radnom snagom i slobodnih radnih mjesta.
Zaposlenici i studenti u isto vrijeme
Brojna područja mogu se studirati unutar švicarskog strukovnog obrazovanja, kao što su: zanati, standardni predmeti, bankarstvo, informatika, socijalna skrb, zdravstvo, pedagogija, proizvodnja, ples. Uključenjem u stručno osposobljavanje učenik stječe status zaposlenika. Prije početka potpisuje ugovor s vlasnikom obrta i određuje se mjesečna plaća koju će primati. Međutim, to nije u istom iznosu kao zaposlenik na puno radno vrijeme. Tvrtka ne samo da priprema pripravnika za zanimanje, već mu obično osigurava posao nakon završetka školovanja. Još jedna pogodnost je što je mlada osoba integrirana u kolektiv u kojem je punopravni član. Tvrtke moraju odrediti odgovornu osobu koja je zadužena za ovaj proces. Za obavljanje ove funkcije mora imati završen pedagoški minimum. Šegrti imaju podijeljen raspored tako da idu u školu jedan ili dva dana, a tri ili četiri dana tjedno provode u tvrtki.
Mogu se odlučiti za posao, ali i za daljnje školovanje
Nakon završenog strukovnog obrazovanja s maturom, Švicarci mogu raditi ili – oni bolji – prijaviti se za studij na nekoj školi praktičnog usmjerenja, ali i na fakultetu. U Švicarskoj je visoko obrazovanje podijeljeno na sveučilišta, strukovne škole i institute za visoko obrazovanje. U većini slučajeva nakon završene srednje strukovne škole učenici nastavljaju na višoj strukovnoj školi, a nakon završene gimnazije na fakultetu. Ako nakon srednje strukovne škole žele ići na sveučilište, moraju završiti jednogodišnje školovanje tijekom kojeg će upotpuniti nedostajuće teoretsko znanje.
Obavezno školovanje u Švicarskoj traje devet godina. Nakon toga učenici mogu nastaviti u navedenu srednju strukovnu školu ili gimnaziju. Oni učenici koji nakon osnovne škole još ne znaju žele li ići u gimnaziju ili strukovnu školu, ili imaju lošiji uspjeh, imaju priliku ući u takozvanu prijelaznu godinu, odnosno prijelazno razdoblje. Učenici koji postižu slabije rezultate imaju na raspolaganju manje zahtjevne dvogodišnje tečajeve nakon kojih dobivaju svjedodžbu. Nakon završetka studija, oni i dalje imaju priliku studirati jedno od područja strukovnog obrazovanja. U odluci o izboru zanimanja učenicima pomažu različiti savjetnici poput socijalnih radnika, karijernih savjetnika i zaposlenika uključenih u sustav stručnog osposobljavanja u pojedinim poduzećima.
Švicarski obrazovni sustav donosi uspjeh
Sustav strukovnog obrazovanja dokazan je u Švicarskoj. O tome svjedoči važan pokazatelj – niska nezaposlenost. Ne prelazi 7%. Švicarska tako ima najnižu nezaposlenost mladih u Europi. Dok je trenutno prosjek oko 12% u zemljama OECD-a.
Mladim Švicarcima ovaj je sustav jako privlačan jer uče praktične stvari, a uz to dobivaju novac već tijekom studija i ne moraju se baviti raznim honorarnim poslovima. Švicarska kao konfederacija surađuje s pojedinim kantonima (državama članicama) i samim poduzećima u sustavu strukovnog obrazovanja. 60% troškova nastave pokrivaju pojedinačna poduzeća. Imaju dovoljno sredstava da mogu financirati proizvodni proces kao i stručno obrazovanje učenika.
Ovaj sustav je vrlo koristan i učinkovit jer će ljudima omogućiti cjeloživotno zaposlenje čak i tijekom studentskih dana. Švicarska bi trebala poslužiti kao primjer drugim zemljama kako poboljšati školski sustav i povezati ga sa stvarnim životom. Istodobno, lokalni sustav daje mogućnost da se tijekom života bez problema promijeni profesionalni fokus. Zahvaljujući ovom uspješnom školskom sustavu, Švicarska je povoljna zemlja za život, u kojoj sve funkcionira i ljudi dobro žive.
Pročitajte koje pogodnosti nude atraktivni poslodavci za nagrađivanje svojih zaposlenika. Pitate se kako upravljati svojim financijama u vrijeme rekordnih poskupljenja i inflacije? Ideje možete pronaći na ovom blogu .
