U junu (16,6) ove godine, Sud pravde Evropske unije presudio je u korist dadilja i njihove djece.

Porodične naknade nepravedno je dodijelio o

Spor je nastao zbog smanjenja naknada od strane Austrije, koja je uvela niže porodične dodatke u januaru 2019. godine, kada je na čelu vlade bio kancelar Sebastian Kurz. U okviru ovog sistema, Ministarstvo porodice koje je isplaćivalo je davalo je radnicima migrantima porodične dodatke u iznosu koji odgovara troškovima života u zemljama porijekla i stalnog boravka ovih radnika.

Iznos doprinosa je, dakle, zavisio od životnog standarda pojedinih zemalja Evropske unije i kretao se gore ili dole od države do države. Iz toga proizilazi da su zaposleni iz siromašnijih zemalja dobijali manje finansijskih sredstava za djecu u odnosu na bogatije zemlje članice. Istovremeno, većina stranih radnika dolazi iz zemalja sa nižim životnim standardom, poput Austrije.

Pogođeni su zaposleni iz nekoliko zemalja

Ova nepravda je tako pogodila njegovatelje i njihove porodice iz nekoliko zemalja koji odlaze na posao u Austriju. Mnogi od njih su zbog kritikovanog zakona tu završili radni odnos. Nepravedni mehanizam uključivao je olakšice i beneficije uključujući poreski kredit za izdržavano dijete, porodični plus porezni kredit, porezni kredit za samac na dohodak, poreski kredit samohranog roditelja i porez na izdržavanje.

porodične naknade
Smanjenje beneficija uticalo je na negovatelje i njihove porodice iz nekoliko država.

Diskriminacija

Sud sa sjedištem u Luksemburgu složio se da iznos dječjeg dodatka nije u skladu sa pravnim poretkom Evropske unije i stoga je nezakonit. Kako se navodi u saopštenju suda, radilo se o indirektnoj diskriminaciji po osnovu nacionalnosti radnika migranata, a Austrija je prekršila jedan od osnovnih stubova EU – pravo na slobodno kretanje radne snage unutar EU.

Tužbu za usklađivanje visine porodičnih dodataka 2020. godine podnijela je Evropska komisija u Briselu. Odluku je podržalo nekoliko država poput zemalja V4 i baltičkih država. Ali i Hrvatska, Slovenija, Rumunija, Belgija, Portugal, Španjolska ili Italija. Danska i Norveška stali su na stranu Austrije.

Jednaka prava

Zaposleni sa stalnim boravkom u drugoj državi članici takođe plaćaju porez u austrijsku blagajnu, čime doprinose punom obimu ekonomskog i društvenog sistema. Dakle, oni imaju pravo na beneficije u istom iznosu kao i građani države. Identična prava su određena standardom Unije.

Evropski sud je presudio Austriji
Sud je opisao postupke Austrije po pitanju dječijih dodataka kao diskriminatorne.

Dvostruki standard

Pitanje zakonske regulative koja važi duže od tri godine se sastojala i u tome što se usklađivanje visine porodičnih dodataka koje je osporila komisija nije odnosilo na Austrijance koji rade kod austrijskih poslodavaca u inostranstvu, gde takođe žive sa svojom decom. Ovo je slučaj zasnovan na istom principu.

Porodične naknade od nekoliko miliona

Austrija je morala izmijeniti zakon, koji je postao meta kritika, kako bi spriječila diskriminaciju. U suprotnom bi bio u opasnosti da podnese još jednu tužbu zbog neprovođenja odluke Suda pravde EU. Tada bi državi, osim otplate duga, prijetile i kazne u vidu kazne za kašnjenje i novčane kazne.

Ministarka koja vodi ministarstvo nadležno za slučaj Susanne Raab rekla je da prihvata odluku suda, da prihvata odgovornost za nastalu situaciju i da će razlike u naknadama biti isplaćene radnicima o kojima je riječ. Ukupan iznos duga bi trebao porasti na 220 miliona eura.

Dospjeli porodični dodaci i postupak isplate

Porodične naknade dotičnim radnicima isplaćuje austrijska poreska uprava automatski na osnovu podataka unesenih u sistem. Proces plaćanja je u toku od početka avgusta. Nekima je razlika već isplaćena, drugi još čekaju. U slučaju nedovoljnih informacija, poreski organi kontaktiraju zaposlene u Austriji koji su u pitanju. O tome je obavijestila Ambasada Slovačke Republike u Austriji putem svog naloga na društvenoj mreži Facebook.

Ambasada je takođe navela da ako su podaci koji se dostavljaju u poreskom sistemu zastarjeli ili nepotpuni, npr. ako ste promijenili banku i imate drugi broj računa, morate podnijeti zahtjev putem elektronskog portala FinanzOnline , putem kojeg možete elektronički komunicirati s austrijskom poreznom upravom, ili putem obrasca Beih100 . Više detalja dostupno je na ovoj stranici. Stoga, ako čekate da vam se isplate naknade, preporučujemo da provjerite ima li austrijska porezna uprava sve vaše potrebne podatke.

Ako želite da postanete negovatelj, ovdje ćete naučiti kako to doći. Koje socijalne beneficije nude strane zemlje , a koje Slovačka , saznaćete u drugim člancima na blogu.