Mobilnost radne snage jedan je od osnovnih izvora strukturne nezaposlenosti, što može signalizirati veliki broj slobodnih radnih mjesta u vrijeme kada postoji veliki broj nezaposlenih radnika. Međutim, visoka stopa nezaposlenosti općenito može imati negativan utjecaj na mobilnost radne snage, jer ljudi postaju zabrinutiji i nesigurniji oko pronalaska novog posla ili zadržavanja postojećeg posla.
Demografske prognoze pokazuju da bi od 2020. godine skoro 10 miliona radnika trebalo da napusti tržište rada u narednoj deceniji. Čak i do 86% poslodavaca trenutno tvrdi da imaju problem sa popunjavanjem slobodnih radnih mjesta. Stopa zaposlenosti u velikoj mjeri zavisi od raspoloživosti radne snage, što omogućava uspješno dugoročno zapošljavanje na tržištu rada. Poslodavci stoga očekuju sve više od zaposlenih i više vole fleksibilnost i volju za učenjem nego usku specijalizaciju.
Kompanije se prilagođavaju situaciji na tržištu rada
Nedostatak kvalifikovane radne snage počinje da predstavlja prijetnju daljem rastu poslovanja. Jedan od ciljeva Nacionalne strategije zapošljavanja Slovačke Republike (Evropa 2020) je da u narednoj godini najmanje 40% radno aktivnog stanovništva starosti 30-34 godine treba da stekne visoko obrazovanje. U ovoj oblasti nove članice EU značajno zaostaju za starim članicama. Deset zemalja je postiglo cilj, dok su samo Estonija, Litvanija i Kipar bile nove. U Slovačkoj je 2010. godine 22,1% radne snage steklo visoko obrazovanje, 2016. godine 15,1%. Poređenja radi, Češka je imala 20,4% u 2010. i 18,9% u 2016. godini.
Povećanje tercijarnog obrazovanja često dovodi do toga da radna mjesta popunjavaju kvalificiraniji radnici nego što je potrebno. Nepovoljna pojava sve većeg broja visokoškolskih ustanova je i njihov kvalitet. Institucije sve više proizvode diplomce sa opštim obrazovanjem koji nisu pogodni za popunjavanje upražnjenih mesta koja zahtevaju stručno obrazovanje. Odgovornost za obezbjeđivanje potrebne edukacije i postizanje profesionalnih vještina zaposlenih naknadno se prenosi na poslodavce.
“Potrebno je postaviti obrazovni sistem na način da se kontinuirano i dugoročno stvaraju uslovi za nabavku kvalifikovanih kadrova. Ukoliko se interes države ne pretvori u stvarna djela, potencijal konkurentnosti Slovačke Republike će opasno smanjiti.”
– predsjednik Udruženja automobilske industrije
Ostaje pretpostavka da će se kompanije zbog nedostatka zaposlenih prilagoditi situaciji na tržištu rada. Biće spremniji da ispune specifične zahteve kako bi dobili dobrog zaposlenog, a istovremeno će biti spremni da opuste svoje. Takođe se pretpostavlja da bi procedura izbora trebala biti jednostavnija. Tako će kompanije biti manje stroge u pogledu onoga što traže od budućeg zaposlenog. Manje ljudi će biti testirano i stoga će biti manje krugova selekcije. Naravno, ovo ne važi za sve, ali prema anketi, skoro polovina kompanija je već počela da preispituje svoje zahteve u pogledu obrazovanja ili iskustva za dato radno mesto, s tim što nude obuku.
Mobilnost radne snage će uticati i na ekonomske i političke aspekte
Očekuje se da će nedostatak kvalifikovane radne snage uticati na ekonomski rast i prosperitet. Održavanje visokokvalifikovane radne snage postaje ključni strateški zadatak u cilju osiguranja ekonomskog rasta. Da bi se nastavio održavanje životnog standarda u Evropskoj uniji, potrebno je povećati zaposlenost u svim starosnim kategorijama, produktivnost rada, a bit će potrebno razmišljati i o povećanju radnog vremena. Neophodan uslov za dalji razvoj privrede u narednoj godini je i povećanje životnog standarda stanovništva i otvaranje održivih radnih mesta, usled čega treba ukloniti barijere rastu nezaposlenosti. Nastoji se poboljšati učešće manje zastupljenih grupa radnika na tržištu rada.
“Glavna konkurentska prednost Slovačke na globalnom tržištu je vrlo niska cijena rada u kombinaciji s visokom dostupnošću visokokvalificiranih radnika. To Slovačku čini zanimljivom zemljom za investitore iz zapadne Evrope.”
– marketing menadžer kompanije Manpower
Niska mobilnost domaće radne snage, u kombinaciji sa nedostatkom kvalifikovanih radnika, primorava kompanije da traže ljude u inostranstvu. Dolazak stranih studenata jedan je od prvih načina da se radna snaga dovede u zemlju u okviru regulisane mobilnosti. I zbog toga je u posljednjem periodu broj stranih radnika porastao za desetine posto, a povećava se i broj dugotrajno nezaposlenih domaćih radnika. Značajna pozitivna ekonomska situacija smanjuje motivaciju ljudi za odlazak u inostranstvo i obrnuto.
Dio stepena produbljivanja neravnoteže na tržištu rada uzrokovan je demotivacijom socijalnih davanja, etničkim specifičnostima pojedinih regija Slovačke ili iskrivljenim vrijednosnim orijentacijama građana. Značajan faktor problema na tržištu rada je nestvaranje ekonomskih uslova za dugoročno povećanje broja novih, produktivnih i prekoračenje izgubljenih poslova . Do 2030. godine, cilj Nacionalne strategije zapošljavanja Slovačke Republike je osigurati zdrav život, povećati kvalitetu za sve bez obzira na godine, promovirati ekonomski rast i produktivno zapošljavanje, te osigurati održivu potrošnju i proizvodnju.
U vremenima globalizacije ne možemo izbjeći digitalnu ekonomiju
Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj pretpostavlja da bi do 30% poslova moglo biti automatizovano za 2 decenije. U susjednoj Češkoj već je počela digitalizacija industrije. U tom smjeru bit će važno podržati nauku i istraživanje u tehnologijama koje se brzo razvijaju kao što su umjetna inteligencija, super moćni računari (HPC) ili, na primjer, blockchain (dinamička kodirana baza podataka). Međutim, mnoga istraživanja pokazuju da trenutno među ljudima postoje dva glavna straha: strah od gubitka posla i strah da će nas umjetna inteligencija u potpunosti “preovladati”. Istraživanja također tvrde da će umjetna inteligencija u narednih deset godina značajno promijeniti i do 70 posto radnih mjesta u Slovačkoj.
“Prema podacima Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj, do 65 odsto današnjih školaraca radiće na pozicijama koje još ne postoje ili će se značajno promeniti. Spadamo u one zemlje koje će najviše biti pogođene razvojem novih. tehnologije.”
– izvršni direktor Microsofta
Velika je pretpostavka da će nakon 2020. godine tržište rada staviti naglasak na inovacije i personalizaciju proizvoda. Od modela zasnovanog na lojalnosti i korporativnoj pripadnosti internih zaposlenih, preći ćemo na eksterne timove stručnjaka sa iskustvom potrebnim za pokretanje svojih projekata. Sve više će se akcenat stavljati na kratkoročne projekte umjesto na dugoročni radni odnos kod jednog poslodavca. Ljudi će biti vođeni željom da svoj posao rade dobro i kvalitetno, te će samoorganizacijom moći postići zajednički cilj. Postoji i opasnost da se suočimo sa tranzicijom sa tradicionalnog modela upravljanja odozgo prema dolje na suprotan model odozdo prema gore. Dakle, menadžeri neće biti stalni dio projekata kao što su danas, već će biti prisutni samo u nekim fazama projekata. Uspjeh lidera će se ocjenjivati na osnovu njihove sposobnosti da grade odnose, komuniciraju i efikasno rješavaju probleme unutar timova. Ključ uspjeha u budućnosti bit će konkurentnost.
Važnu ulogu na tržištu rada ima i kadrovska agencija specijalizovana za određene grane industrije ili struke. Oni koji traže posao (također iz drugih zemalja) imaju mogućnost da sa njima potpišu ugovor o posredovanju pri zapošljavanju. Mobilnost radne snage će također biti podržana u njihovo ime kako bi se uhvatila u koštac s nezaposlenošću mladih i pomogla poslodavcima da pronađu vještine koje traže, ali ne mogu pronaći na lokalnom tržištu rada.
