Sa demografskog stanovišta i starosne strukture stanovništva zemalja poput Slovačke, Rumunije, Bugarske, Poljske i Mađarske, koje su zemlje čiji stanovnici često migriraju radi posla u zemlje zapadne Evrope, javlja se jasna demografska karakteristika. Najveća populacija u ovim zemljama je u starosnom rasponu od 35 do 44 godine, što se smatra jednim od najproduktivnijih starosnih perioda stanovništva. Sve ove zemlje imaju vrlo sličnu ako ne i istu starosnu strukturu stanovništva. U poređenju sa zapadnoevropskim zemljama kao što su Holandija ili Nemačka, najveća populacija je u starosnom rasponu od 54-59 godina.

Iz datih statističkih podataka proizilazi da zemlje istočne i centralne Evrope imaju dovoljno radne snage produktivne dobi, što je motivisano radom u inostranstvu. Ljudi iz ovih zemalja imaju mnogo zajedničkih karakteristika, ali i razlika, što doprinosi njihovoj posebnosti kao naciji.

Rumunski radnik

“Tipičan Rumun je osoba koja zna kako da se nosi u svakoj situaciji”. S obzirom da mnoge stvari nisu funkcionisale u zemlji u prošlosti, a neke još rade, tipičan Rumun je generalno osoba koja zna kako da se nosi u svakoj situaciji. Kada nešto „ne može“, brzo pronađe alternativni način da popravi, uredi, organizuje, pomogne, izmisli sam sebe. Ovo je karakteristika koja je itekako dobrodošla na poslu, a nezamjenjivi su vješti zaposlenici koji znaju kako da brzo riješe probleme koji se pojave.

Rumune takođe karakteriše njihov temperament i energija. Kreativnost – Rumuni su poznati po neočekivanim rješenjima. Ovo objašnjava veliki broj pobednika rumunskih naučnih olimpijada, broj Rumuna koji su promovisani na regionalni nivo u multinacionalnim kompanijama i Rumuna koji inspirišu svet svojom muzikom ili bilo kojom drugom vrstom umetnosti.

Bugarski radnik

Rezultati ankete jasno pokazuju spremnost bugarskih radnika da se kvalifikuju na radnom mestu. Za ukupno 95,6% ispitanika važno je da njihov poslodavac ima poseban plan obuke zaposlenih. Istovremeno, više od 85,8% ispitanika izjavilo je da bi napustilo posao ako bi im se ponudili isti uslovi na drugom poslu, ali i imali priliku da se uključe u stručno osposobljavanje radi poboljšanja kvalifikacija.

Ovaj narod se takođe može okarakterisati kao veoma prijatan, voljan i miran narod. Bugari su, kao i Rumuni, veseli i temperamentni. Međutim, za razliku od rumunskih zaposlenika, oni nisu toliko zabrinuti kada nešto ne radi, ili nema rješenja. Ova karakteristika se može pripisati činjenici da je Bugarska balkanska zemlja i da je život na Balkanu uvijek bio tako „bez stresa“. Takođe se rijetko žale. Dugo su živjeli pod vlašću Turaka i nisu se mogli žaliti. To im je ostalo do sada i zato su na poslu više zadovoljni nego nezadovoljni. Mnogi Bugari odlaze u inostranstvo. Svi uče engleski kako bi mogli izaći poslije škole. Bugare možete naći svuda, Evropa ih je puna. Može se reći da su skloni bježanju iz zemlje, posebno mlađe generacije, slično kao i u drugim istočnoevropskim zemljama. Ali kada zarade novac, rado se vraćaju. Porodice se drže zajedno. Ovo je pravilo u Bugarskoj – idem po iskustvo i finansije, ali se onda vraćam jer ne mogu da napustim porodicu. Porodični odnosi i tradicija, to je ono što karakteriše bugarski narod.

Evropsko tržište rada otvoreno je za stanovnike Bugarske i Rumunije. Od 1. januara 2007. imaju priliku da rade bilo gdje unutar Evropske unije bez ograničenja. Zapravo, studije su u više navrata pokazale prednosti slobodnog kretanja radnika za privredu zemalja domaćina. Istakao je da dolasci iz drugih zemalja uglavnom dopunjuju nedostatak radne snage ili radne kvalifikacije na domaćem tržištu rada.

slovački službenik

Rad je dosljedno druga najvažnija vrijednost za Slovake (poslije vrijednosti porodice). Najvažniji aspekt po kojem ljudi ocjenjuju rad i zaposlenje je oblast nadoknade. “Dobra zarada” 85,8% zaposlenih smatra važnom. Treći najčešći aspekt kvalitetnog rada bio je stavka samoostvarenja – odnosno „rad u kojem se nešto može postići“. Mnogi ljudi također doživljavaju posao kao područje u kojem mogu primijeniti svoje vještine i pronaći određenu unutarnju ličnu samospoznaju ili unutrašnje zadovoljstvo.

Slovak kao zaposlenik je vrijedan, želi sve što vidi i doživi negdje drugdje, nema problema da proputuje pola svijeta da bi to i postigao, i nije bitno da li na poslu, u poslu ili studiranju. Slovak se zna poniziti koliko god je to moguće kako bi postigao zadovoljstvo u bilo kojoj aktivnosti, ali njegova skromnost često više liči na vikanje, zbog čega mu je mnogo teže da se afirmiše u konkurenciji od kolega iz Češke. , na primjer. Slovački zaposlenik je generalno zadovoljan zaposlenik. Kada ocjenjuju ukupno zadovoljstvo radom i zapošljavanjem u inostranstvu, Slovaci se izražavaju uglavnom pozitivno i mnogo češće iskazuju zadovoljstvo zaposlenjem nego nezadovoljstvo. Možemo li reći da su Slovaci pametni ljudi? Oni su među najvještijim na svijetu. Postoji rang koji pokazuje kako se ljudi u pojedinim zemljama mogu prilagoditi novim tehnologijama i naučiti ih koristiti. Slovačka je na petom mjestu u svijetu, što je odlično. Nijedna od zemalja pred nama nije iz centralne ili istočne Evrope. Ljudi se mogu vrlo brzo opustiti i preorijentisati. To je jedan od razloga visoke produktivnosti rada.

Poljski radnik

Kada se Poljska pridružila Evropskoj uniji, Poljaci su u velikom broju otišli na posao u druge zemlje (uglavnom u Britaniju i Irsku u to vrijeme). Dok je na početku moglo izgledati da će dodatno zaraditi ili naučiti jezik, posljednjih godina demografi kažu da se veliki broj njih nikada neće vratiti. Poljska tako spada u zemlje u kojima se zemlja mora pomiriti sa činjenicom da mladi i obrazovani ljudi odlaze. Prema mišljenju stručnjaka, vlada nije učinila mnogo da se ljudi vrate. U Poljskoj nema interesa da se emigranti namami da se vrate.

Kako je raditi sa Poljacima? Usuđujemo se reći da su Poljaci vrijedni, sjajni su zaposlenici, zaista naporno rade i pouzdani su. Da li je poreklo u njihovoj istoriji? Da. Poljska nacija je nacija koju je historija teško testirala, a teoretski bi to moglo imati pozitivan učinak na njihov kolektivni mentalitet. Poljska historija je u većini slučajeva bila prilično turbulentna. Poljska je iskusila mnoge ratove, okupacije i borbe za identitet i nezavisnost. Postoje ideje koje se prenose s generacije na generaciju da morate naporno raditi da biste živjeli, da ako ne radite nemate hranu da stavite na sto, da je važno da se obrazujete da biste se liječili bolje od drugih ljudi. Priznanje za poljske zaposlene je veoma važno, pa nadređeni treba da se postaraju da njihov trud bude primećen. Bilo da se radi o javnom ili samo osobnom priznanju, to im znači veliku motivaciju. Poljski radnici izuzetno cijene trud poslodavca da izgradi povjerenje, što za njih znači potrebu da pokažu da se na njih može osloniti i da imaju određeni stepen odgovornosti, što je, prema istraživanju, za njih važniji motivirajući faktor od finansijske nagrada. Pogotovo ako poslodavac dolazi iz više individualističke kulture, svakako će biti od koristi za ukupne rezultate kompanije stvaranje prijatne i otvorene atmosfere. Iznenadit ćete se gdje mogu otići ljudi otvorenog uma koji se osjećaju dobrodošli!

Mađarski radnik

Istina je da su Mađari veoma prijateljski i pažljivi ljudi. Toleriraju zahvaljivanje, preklinjanje i jednostavno su pristojni. Možda jedino što bi im se moglo zamjeriti je to što ne vole da govore drugi jezik osim mađarskog. To je jednostavno fina, borbena i energična nacija srodna Fincima.

Mađarske radnike sve više srećemo u drugim evropskim zemljama. Uglavnom se koriste u građevinarstvu. Plate obučenih građevinskih radnika mogu biti znatno veće nego kod kuće, a ako neko želi da nađe posao koji odgovara njegovoj profesiji, kao što su kvalifikovani skeleri, mogućnosti u njihovoj matičnoj zemlji su male.

Mađarski zaposleni smatraju da su oni koji se odnose na međusobne odnose na radnom mjestu najvažniji motivacioni faktori. To znači da iako plate u Mađarskoj nastavljaju da rastu, rad u inostranstvu je i dalje popularan među Mađarima jer znaju da cene svoje kvalifikacije, stručnost i da su priznati u inostranstvu. Odliv kvalifikovanih Mađara u druge zemlje članice EU poslednjih godina smatra se jednim od uzroka sve većeg nedostatka radne snage kod kuće. Praznine koje su nastale nisu popunili samo radnici iz drugih država EU, već sve više i građani iz zemalja koje nisu članice EU.

Dakle, ko je najbolji radnik?

Svaka nacionalnost ima svoje pozitivne aspekte zapošljavanja i na svoj način doprinosi ukupnom uspjehu kompanije. Generalno, može se konstatovati da su zaposleni iz istočne Evrope produktivni, motivisani i vrijedni zaposleni.

Kada birate na osnovu nacionalnosti, koga biste preferirali? Veoma je važno napomenuti da prilikom odabira zaposlenih iz zemalja istočne i centralne Evrope ne treba da igraju ulogu njihova nacionalnost, država iz koje dolaze, eventualne predrasude vezane za zemlju porekla, već prvenstveno kvalitet zapošljavanja – proces zapošljavanja. zapošljavanje i odabir odgovarajućih radnika.

Šta uključuje kvalitetno zapošljavanje? Ova usluga uključuje sve od savjetovanja osoblja, odabira, testiranja do naknadnih preporuka kandidata. Osnova kvalitetnog odabira je pravilno razumijevanje popunjene pozicije, zahtjeva i kriterija poslodavca. Veoma važnu ulogu u datoj službi uglavnom igra individualni pristup kadrovskih konsultanata za svako popunjeno radno mjesto. Za bilo koju poziciju mogu predstaviti kandidate koji su prošli temeljnu selekciju i ispunjavaju traženi profil date profesije.

Sveobuhvatno, visokokvalitetno zapošljavanje trebalo bi uključiti cijeli proces selekcije:

  1. Komunikacija i pregled potreba poslodavca: Komunikacija sa poslodavcem kako bi se osiguralo razumijevanje pozicije, potrebnih odgovornosti i zahtjeva.
  2. Specifikacije posla: Detaljan opis posla, gdje je potrebno predstaviti ponudu, prirodu posla i stručne kvalifikacije koje se traže od idealnih kandidata.
  3. Identifikacija odgovarajućih kandidata: Koristeći vlastitu mrežu, vlastitu bazu podataka i oglašavanje, počnite graditi listu potencijalnih kandidata.
  4. Ocjenjivanje kandidata: Prije predstavljanja kandidata poslodavcu, potrebno je detaljno provjeriti njihovu podobnost. Ovaj korak uključuje pre-intervju, provjeru jezičnih vještina, kompetencije i vještine rješavanja problema.
  5. Prezentacija: Predstavljanje odabranih kandidata poslodavcu.

Sve dok je zaposlenik pravilno odabran kvalitetnim kadrovskim procesima, ispunjava sve zahtjeve radnog mjesta, motiviran je i želi doprinijeti društvu, preferencije po nacionalnosti gube opravdanost. Uz objektivan pristup odabiru radnika, poslodavci imaju mnogo veće šanse da zaposle prave ljude, bez obzira na to da li su Rumunske, Bugarske, Slovačke, Poljake, Mađarice ili bilo koje druge nacionalnosti. Kako smo na početku članka razmišljali o odgovoru ko je bolji ili najbolji kao zaposleni, kome dati prioritet prema nacionalnosti, pokušajmo sada objektivno odgovoriti da li je uopće potrebno voditi računa o zemlji porijekla potencijalnih radnika u slučaju kvalitetnog, ravnomjernog zapošljavanja u svim navedenim zemljama.