Mobilnost radne snage jedan je od temeljnih izvora strukturne nezaposlenosti koja može signalizirati visok broj slobodnih radnih mjesta u vrijeme kada postoji veliki broj nezaposlenih radnika. Međutim, visoka stopa nezaposlenosti općenito može imati negativan učinak na mobilnost radne snage jer ljudi postaju sve zabrinutiji i nesigurniji oko pronalaska novog posla ili zadržavanja postojećeg posla.
Demografske prognoze pokazuju da bi, počevši od 2020. godine, u sljedećem desetljeću s tržišta rada trebalo napustiti gotovo 10 milijuna radnika. Čak do 86% poslodavaca trenutno tvrdi da ima problema s popunjavanjem slobodnih radnih mjesta. Stopa zaposlenosti u velikoj mjeri ovisi o raspoloživosti radne snage koja omogućuje uspješno dugoročno zapošljavanje na tržištu rada. Poslodavci stoga od zaposlenika očekuju sve više te preferiraju fleksibilnost i spremnost na učenje nego usku specijalizaciju.
Tvrtke se prilagođavaju situaciji na tržištu rada
Nedostatak kvalificirane radne snage počinje predstavljati prijetnju daljnjem rastu poslovanja. Jedan od ciljeva Nacionalne strategije zapošljavanja Slovačke Republike (Europa 2020) je da u idućoj godini najmanje 40% radno sposobnog stanovništva u dobi od 30 do 34 godine treba steći visoko obrazovanje. U ovom području nove članice EU znatno zaostaju za starim članicama. Deset zemalja postiglo je cilj, dok su samo Estonija, Litva i Cipar novi. U Slovačkoj je 2010. 22,1% radne snage steklo visoko obrazovanje, 2016. bilo je 15,1%. Za usporedbu, Češka je 2010. imala 20,4%, a 2016. 18,9%.
Povećanje tercijarnog obrazovanja često rezultira popunjavanjem radnih mjesta s više kvalificiranih radnika nego što je potrebno. Nepovoljna pojava sve većeg broja visokoškolskih ustanova je i njihova kvaliteta. Institucije sve više proizvode diplomante općeg obrazovanja koji nisu prikladni za popunjavanje slobodnih radnih mjesta koja zahtijevaju stručno obrazovanje. Odgovornost za osiguranje potrebne naobrazbe i postizanja stručnih sposobnosti zaposlenika naknadno se prenosi na poslodavce.
“Bitno je postaviti sustav obrazovanja na način da se kontinuirano i dugoročno stvaraju uvjeti za ponudu kvalificiranih zaposlenika. Ukoliko se interes države ne pretvori u stvarna djela, potencijal konkurentnosti Slovačke Republike će opasno smanjiti.”
– predsjednik Udruženja autoindustrije
Ostaje pretpostavka da će se zbog nedostatka zaposlenih poduzeća prilagođavati stanju na tržištu rada. Bit će spremniji ispuniti specifične zahtjeve kako bi dobili dobrog zaposlenika, a istovremeno će biti spremniji opustiti svoje. Također se pretpostavlja da bi procedura odabira trebala biti jednostavnija. Tako će tvrtke biti manje stroge u onome što traže od budućeg zaposlenika. Testirat će se manje ljudi i stoga će biti manje selekcijskih krugova. Naravno, to se ne odnosi na sve strane, ali prema anketi, gotovo polovica tvrtki već je počela preispitivati svoje zahtjeve u pogledu obrazovanja ili iskustva za dano radno mjesto, s tim da nude obuku.
Mobilnost radne snage također će utjecati na ekonomske i političke aspekte
Očekuje se da će nedostatak kvalificirane radne snage utjecati na gospodarski rast i prosperitet. Održavanje visokokvalificirane radne snage postaje ključna strateška zadaća s ciljem osiguravanja gospodarskog rasta. Kako bi se nastavio održavati životni standard u Europskoj uniji, potrebno je povećati zaposlenost u svim dobnim kategorijama, produktivnost rada, a bit će potrebno razmišljati i o povećanju radnog vremena. Nužan uvjet za daljnji razvoj gospodarstva u idućoj godini je i povećanje životnog standarda stanovništva te otvaranje održivih radnih mjesta, čime bi se trebale ukloniti prepreke rastu nezaposlenosti. Nastoji se poboljšati sudjelovanje manje zastupljenih skupina radnika na tržištu rada.
“Glavna konkurentska prednost Slovačke na globalnom tržištu je vrlo niska cijena rada u kombinaciji s visokom dostupnošću visokokvalificiranih zaposlenika. To čini Slovačku zanimljivom zemljom za investitore iz zapadne Europe.”
– voditelj marketinga Manpowera
Niska mobilnost domaće radne snage, u kombinaciji s nedostatkom kvalificiranih radnika, prisiljava tvrtke da traže ljude u inozemstvu. Dolazak stranih studenata jedan je od prvih načina dovođenja radne snage u zemlju u okviru regulirane mobilnosti. I zato se broj stranih radnika u posljednjem razdoblju povećao za desetke posto, a povećava se i broj dugotrajno nezaposlenih domaćih radnika. Značajna pozitivna ekonomska situacija smanjuje motivaciju ljudi za odlazak u inozemstvo i obrnuto.
Dio opsega produbljivanja neravnoteže na tržištu rada uzrokovan je demotivirajućim socijalnim naknadama, etničkim specifičnostima nekih regija Slovačke ili iskrivljenim vrijednosnim orijentacijama građana. Značajan čimbenik problema na tržištu rada je nestvaranje gospodarskih uvjeta za dugoročno povećanje broja novih, produktivnih i prekoračenje izgubljenih poslova . Do 2030. godine cilj Nacionalne strategije zapošljavanja Slovačke Republike je osigurati zdrav život, povećati kvalitetu za sve bez obzira na dob, promicati gospodarski rast i produktivno zapošljavanje te osigurati održivu potrošnju i proizvodnju.
U vremenu globalizacije ne možemo izbjeći digitalnu ekonomiju
Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj pretpostavlja da bi do 30% poslova moglo biti automatizirano u 2 desetljeća. U susjednoj Češkoj već je započela digitalizacija industrije. U tom smjeru bit će važna potpora znanosti i istraživanja u tehnologijama koje se brzo razvijaju poput umjetne inteligencije, super moćnih računala (HPC) ili, primjerice, blockchaina (dinamičke kodirane baze podataka). No, mnoga istraživanja pokazuju da trenutno među ljudima postoje dva glavna straha: strah od gubitka posla i strah da će nas umjetna inteligencija potpuno “preuzeti”. Istraživanje također tvrdi da će u sljedećih deset godina umjetna inteligencija značajno promijeniti do 70% radnih mjesta u Slovačkoj.
“Prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj, do 65% današnjih školaraca radit će na radnim mjestima koja još ne postoje ili će se značajno promijeniti. Među zemljama smo koje će biti najviše pogođene razvojem novih tehnologija .”
– izvršni direktor Microsofta
Velika je pretpostavka da će tržište rada nakon 2020. staviti naglasak na inovativnost i personalizaciju proizvoda. Od modela koji se temelji na lojalnosti i korporativnoj pripadnosti internih zaposlenika, prijeći ćemo na eksterne timove stručnjaka s iskustvom potrebnim za pokretanje svojih projekata. Sve više će se naglasak stavljati na kratkoročne projekte umjesto dugotrajnog ostanka kod jednog poslodavca. Ljudi će biti vođeni željom da dobro i kvalitetno rade svoj posao te će samoorganizacijom moći ostvariti zajednički cilj. Također postoji opasnost da se suočavamo s prijelazom s tradicionalnog modela upravljanja odozgo prema dolje na suprotni model odozdo prema gore. Dakle, menadžeri neće biti stalni dio projekata kao danas, već će biti prisutni samo u pojedinim fazama projekta. Uspjeh voditelja ocjenjivat će se prema njihovoj sposobnosti da grade odnose, komuniciraju i učinkovito rješavaju probleme unutar timova. Ključ uspjeha u budućnosti bit će konkurentnost.
Važnu ulogu na tržištu rada ima i kadrovska agencija specijalizirana za pojedine grane industrije ili struke. Tražitelji posla (također iz drugih zemalja) imaju mogućnost s njima sklopiti ugovor o posredovanju pri zapošljavanju. U njihovo će ime također biti podržana mobilnost radne snage kako bi se riješila nezaposlenost mladih i pomoglo poslodavcima da pronađu vještine koje traže, ali ih ne mogu pronaći na lokalnom tržištu rada.
