Zapošljavanje maloljetnika tema je koja izaziva diskusije sa pozitivnim i negativnim stavovima o ovom pitanju. S jedne strane, rad može mladima pružiti dragocjeno iskustvo, pomoći im da steknu nove vještine i zarade nešto novca. S druge strane, postoji potencijalni rizik po njihovo zdravlje, sigurnost i obrazovanje. Djeca su naša budućnost i u ovom periodu njihovog života ništa nije važnije od njihove zaštite i razvoja. Zbog toga Evropska unija ulaže ogromnu količinu vremena i truda u pravila i propise.

Da li se maloljetnici mogu zaposliti u zemljama EU?

U Evropskoj uniji zapošljavanje maloljetnika podliježe strogim pravilima i propisima. Općenito, osobe mlađe od 15 godina ne mogu se zaposliti, osim u kulturnim, umjetničkim, sportskim ili reklamnim djelatnostima, čak i ako su prethodno odobrene od strane nadležnog organa. Djeca između 14 i 15 godina mogu raditi lakši posao ili biti dio programa rada/obuke ili radnog iskustva. Osim toga, svi poslodavci u EU dužni su štititi zdravlje i sigurnost mladih i informirati ih o rizicima povezanim s radom.

Kakvu vrstu posla mladi ljudi ne smiju obavljati u EU?

Kako bi se osiguralo zdravlje i sigurnost mladih, postoje vrste poslova koje ne smiju obavljati. Oni pripadaju ovdje:

  • rad koji prevazilazi njihove fizičke ili mentalne mogućnosti,
  • rad tokom kojeg bi bili izloženi štetnim supstancama kao što su hemikalije ili zračenje,
  • rad sa visokim rizikom od ozljeda ili zdravstvenim rizikom zbog ekstremnih uvjeta kao što su hladnoća, vrućina, buka ili vibracije,
  • rad sa faktorima rizika kao što su eksplozivi ili opasnost od visokog napona u električnoj mreži.

Neke zemlje EU dozvoljavaju poslodavcima da zapošljavaju mlade radnike ako je to dio njihove stručne obuke . Međutim, oni moraju osigurati da rad nadzire kompetentna osoba. Poslodavci su također dužni obavijestiti maloljetnike o mogućim rizicima na radu i preduzeti sve potrebne mjere zaštite. Ako su radnici mlađi od 15 godina, mora se obavijestiti i njihov zakonski zastupnik.

Poslodavci su dužni da garantuju adekvatne pauze i odmore za maloljetnike. Na primjer, maloljetnici koji rade duže od 4,5 sata moraju imati pauzu od najmanje 30 minuta. Oni također imaju pravo na minimalno 14 uzastopnih sati odmora u svaka 24 sata. U zavisnosti od starosti i vrste posla, postoje i posebna pravila o maksimalnom radnom vremenu i noćnom radu.

Šta EU čini da rad ne utječe negativno na studije maloljetnika?

EU je poduzela mjere kako bi osigurala da zapošljavanje djece mlađe od 15 godina nema negativan uticaj na njihovo studiranje. Poslodavci moraju poštovati stroga pravila u zavisnosti od vrste posla ili obrazovnog programa koje dijete obavlja. Ova pravila dozvoljavaju maksimalno 2 sata rada po školskom danu i 12 sati sedmično za rad koji se obavlja van utvrđenog školskog vremena (gdje to dozvoljava nacionalno zakonodavstvo) i 7 sati dnevno i 35 sati sedmično za lakši rad koji obavljaju djeca koja nisu duže podliježe obaveznom svakodnevnom pohađanju škole prema nacionalnom zakonodavstvu.

Osim toga, EU zabranjuje djeci mlađoj od 15 godina da rade između 22:00 i 6:00 sati. ili između 23:00 i 07:00 sati. Poslodavci moraju garantovati minimalni period odmora od 12 uzastopnih sati na svaka 24 sata i najmanje 2 dana na svakih 7 dana. Nacionalna izuzeća mogu se primjenjivati u nekim industrijama, ali ti propisi pomažu u zaštiti zdravlja i obrazovanja mladih radnika.

Šta je sa djecom od 15 do 18 godina?

Tinejdžeri koji više ne podliježu obaveznom svakodnevnom pohađanju škole prema nacionalnom zakonodavstvu mogu raditi do 8 sati dnevno i 40 sati sedmično. Takođe im nije dozvoljeno da rade između 22:00 i 6:00 sati. ili između 23:00 i 07:00 sati. osim u izuzetnim okolnostima vezanim za prirodu posla. Postoje neki nacionalni izuzeci od ovih pravila, posebno u industrijama kao što su pomorstvo ili sektor ribarstva, oružane snage ili policija, bolnice, poljoprivreda, turizam i hotelijerstvo, restorani i kafići. Ako je rad tinejdžera podijeljen na cijeli dan, mogu se primijeniti izuzeci od minimalnog vremena odmora.

Zaključno, iako zapošljavanje mladih ima i pozitivne i negativne aspekte, neophodno je slijediti stroge zakonske smjernice i propise kako bi se osigurala zaštita njihovog zdravlja, sigurnosti i obrazovanja. Poslodavci moraju garantovati adekvatne pauze i odmore i informisati mlade zaposlene o rizicima povezanim sa radom. Na ovaj način poslodavci mogu mladima pružiti vrijedno radno iskustvo i mogućnosti, a pritom im osigurati dobrobit i zadovoljstvo. Kako je u SAD-u? Saznajte ovdje .