Od 2004. godine, 13 novih zemalja članica (uključujući Slovačku) pristupilo je Evropskoj uniji. Tokom ovog vremena, u ovim zemljama su napravljena mnoga značajna ulaganja, uglavnom zbog niske cijene rada. Ali kako se situacija promijenila tokom našeg članstva u EU? Jesu li nove zemlje članice još uvijek privlačne za investitore?
Cijenu rada mjerimo na osnovu indikatora ” Prosječna cijena sata rada “. Uključuje ukupne troškove rada za poslodavca (plata + porez + doprinosi). U tabeli možete pronaći pregled kako se mijenjala cijena rada u novim članicama EU između 2004. i 2016. godine.
| Država | Cijena rada – 2004 | Cijena rada – 2016 | Razlika u € | Razlika u % |
|---|---|---|---|---|
| EU – 28 | 23,00 € | 29,80 € | 6,80 € | 25% |
| Slovenija | 11,20 € | 16,20 € | 5,00 € | 45% |
| Kipar | 12,60 € | 15,80 € | 3,20 € | 25% |
| Malta | 9,60 € | 13,20 € | 3,60 € | 38% |
| Estonija | 4,30 € | 10,90 € | 6,60 € | 153% |
| Slovakia | 4,10 € | 10,40 € | 6,30 € | 154% |
| Češka | 5,80 € | 10,20 € | 4,40 € | 76% |
| Hrvatska | 6,90 € | 10,00 € | 3,10 € | 45% |
| Poljska | 4,70 € | 8,60 € | 3,90 € | 83% |
| mađarska | 5,90 € | 8,30 € | 2,40 € | 41% |
| Latvija | 2,70 € | 7,50 € | 4,80 € | 178% |
| Litvanija | 3,20 € | 7,30 € | 4,10 € | 128% |
| Rumunija | 1,90 € | 5,50 € | 3,60 € | 189% |
| Bugarska | 1,60 € | 4,40 € | 2,80 € | 175% |
Iz podataka u tabeli jasno je da je cijena rada porasla u svim zemljama. Međutim, stopa rasta je bila značajno drugačija.
Koje zemlje prestaju biti manje atraktivne za investitore u smislu troškova rada? Prije svega, Slovačka i Estonija. Ove dvije zemlje zabilježile su najveći rast cijene rada od 2004. godine. Sa rastom od više od 150% prestigle su se čak i važnije evropske ekonomije poput Poljske, Češke i Mađarske (u tim zemljama je cijena rada porasla za 40-80%).
Koje su zemlje interesantne za investitore? Po ceni rada svakako Bugarska i Rumunija. U ovim zemljama su troškovi rada poslodavaca porasli za više od 170%, ali je uprkos tome cijena rada u ovim zemljama još uvijek oko 50% niža nego u Slovačkoj. Stoga pretpostavljamo da u narednim godinama možemo očekivati najveći priliv značajnih investicija u Bugarsku i Rumuniju.
Moramo napomenuti da je cijena rada veoma bitan, ali ne i jedini faktor kada se investitori odlučuju gdje će usmjeriti svoja ulaganja. Prilikom donošenja odluka uzimaju u obzir i stanje infrastrukture, političku situaciju, demografski razvoj i mnoge druge faktore.
