Od 2004. 13 novih zemalja članica (uključujući Slovačku) pridružilo se Europskoj uniji. Tijekom tog vremena, mnoge značajne investicije su napravljene u tim zemljama, uglavnom zbog niske cijene rada. Ali koliko se situacija promijenila tijekom našeg članstva u EU? Jesu li nove članice i dalje atraktivne za investitore?
Cijenu rada mjerimo na temelju pokazatelja ” Prosječna satnica rada “. Uključuje ukupne troškove rada za poslodavca (plaća + porez + doprinosi). U tablici možete pronaći pregled kretanja cijena rada u novim članicama EU od 2004. do 2016. godine.
| Zemlja | Cijena rada – 2004 | Cijena rada – 2016 | Razlika u € | razlika u % |
|---|---|---|---|---|
| EU – 28 | 23,00 € | 29,80 € | 6,80 € | 25% |
| Slovenija | 11,20 € | 16,20 € | 5,00 € | 45% |
| Cipar | 12,60 € | 15,80 € | 3,20 € | 25% |
| Malta | 9,60 eura | 13,20 € | 3,60 eura | 38% |
| Estonija | 4,30 eura | 10,90 € | 6,60 € | 153% |
| Slovačka | 4,10 € | 10,40 € | 6,30 € | 154% |
| Češka | 5,80 eura | 10,20 € | 4,40 € | 76% |
| Hrvatska | 6,90 € | 10,00 € | 3,10 € | 45% |
| Poljska | 4,70 eura | 8,60 eura | 3,90 € | 83% |
| Mađarska | 5,90 € | 8,30 eura | 2,40 eura | 41% |
| Latvija | 2,70 € | 7,50 eura | 4,80 eura | 178% |
| Litva | 3,20 € | 7,30 eura | 4,10 € | 128% |
| Rumunjska | 1,90 € | 5,50 eura | 3,60 eura | 189% |
| Bugarska | 1,60 € | 4,40 € | 2,80 eura | 175% |
Iz podataka u tablici vidljivo je da je cijena rada porasla u svim zemljama. Međutim, stopa rasta bila je znatno drugačija.
Koje zemlje prestaju biti manje atraktivne za investitore u smislu cijene rada? Prije svega Slovačka i Estonija. Ove dvije zemlje bilježe najveći rast cijene rada od 2004. godine. S rastom većim od 150% prestignuta su i važnija europska gospodarstva poput Poljske, Češke i Mađarske (u tim je zemljama cijena rada porasla 40-80%).
Koje su zemlje interesantne investitorima? Po cijeni rada svakako Bugarska i Rumunjska. Troškovi rada poslodavaca u tim su zemljama porasli za više od 170%, no unatoč tome cijena rada u tim je zemljama još uvijek oko 50% niža nego u Slovačkoj. Stoga pretpostavljamo da u nadolazećim godinama možemo očekivati najveći priljev značajnijih ulaganja u Bugarsku i Rumunjsku.
Moramo napomenuti da je cijena radova vrlo bitan, ali ne i jedini čimbenik kada se investitori odlučuju kamo će usmjeriti svoja ulaganja. Pri donošenju odluka uzimaju u obzir i stanje infrastrukture, političku situaciju, demografski razvoj i mnoge druge čimbenike.
