PREDRASUDA br. 1: Nedovoljna kvalifikacija
Ova radna snaga je isplativija, ali je li i dovoljno kvalificirana?
Poslodavcima iz zapadne Europe, s jedne strane, zaposlenici su u prednosti u pogledu plaće, ali s druge strane sumnjaju u njihovu stručnost i kvalifikacije. Ta je predrasuda razumljiva, jer automatski proizlazi iz činjenice da istočna Europa još uvijek zaostaje za zapadnom u općem razvoju.
Ovu predrasudu moguće je pogledati i iz drugog kuta. Povijesno gledano, obrtništvo i ručni rad imaju značajnu tradiciju u srednjoj i istočnoj Europi. Ovi radnici su stvarno vješti i imaju spretnost u rukama . Posebno u područjima kao što su proizvodnja, proizvodnja, inženjering, građevinarstvo, skladišta…
Još jedna činjenica je da su mnogi radnici koji putuju u zemlje poput Nizozemske ili Njemačke spremni “relaksirati” svoja potraživanja i raditi poslove koji ne odgovaraju njihovim kvalifikacijama. Postoji nekoliko uzroka. Prvo, mnogi ne vladaju dovoljno domaćim jezikom. To ih sprječava da u potpunosti primijene svoje kvalifikacije. Drugo, ti su radnici spremni prihvatiti niskokvalificirane poslove s nižom plaćom jer se nadaju da će kasnije u budućnosti dobiti bolji posao.
PREDRASUDA br. 2 : Slaba razina jezika
A što je s jezičnim barijerama, hoće li zaposlenik razumjeti što njegov posao podrazumijeva?
Komunikacija na radnom mjestu s nadređenim je jako važna, čak i unutar tima je bolje kada se zaposlenici razumiju i rade kao tim, što može donijeti bolje rezultate tvrtki.
Podrazumijeva se da ako osoba želi otputovati u inozemstvo zbog posla, mora biti sposobna pregovarati u uobičajenim situacijama. Svjesni su toga i ljudi iz srednje i istočne Europe, čija je jezična pismenost svake godine na sve višoj razini. Jednostavno su svjesni da s barem jednim svjetskim jezikom imaju puno veće šanse aplicirati u inozemstvu , u ovom slučaju u zapadnoj Europi, koja je vrlo atraktivna radna destinacija.
Primjerice, takvi radnici iz Rumunjske. Svjesni su da se rumunjskim mogu sporazumijevati samo u Rumunjskoj, stoga se znanje svjetskog jezika automatski podrazumijeva. Općenito, što je neka država u srednjoj i istočnoj Europi središnja, to je bolje znanje engleskog jezika. Engleski/njemački jezik već je obavezan u osnovnim školama, a sve više se uvodi iu vrtiće. Prioritetno znanje i obavezna nastava ruskog jezika je iskustvo u postsovjetskim zemljama, ili nostalgija za starije generacije…
PREDRASUDA 3: Nedovoljna disciplina i drugačiji mentalitet
Jesu li radnici iz ovih zemalja disciplinirani, neće li biti problematični?
Ta je predrasuda gotovo uvijek suprotna stvarnosti. Ako opet pogledamo iz povijesti, ljudi iz postsovjetskih zemalja su izuzetno disciplinirani. Proizlazi iz nekadašnjeg strogog političko-socijalnog režima, utemeljenog na ispunjavanju planova, standarda i ciljeva. Najvažnija je bila disciplina zaposlenika na radnom mjestu.
Također je potrebno shvatiti da većina ljudi ne ostavlja svoju obitelj tisućama kilometara kako bi stvarala probleme. Odlaze kako bi dobili priliku za bolji život i poslodavac je bio zadovoljan s njima. Žele napraviti dobru evidenciju kako bi imali najveću moguću sigurnost posla i na taj način bili vrijednost tvrtke koja im je dala priliku za dobro plaćen posao.
A sada neke činjenice o ljudima koje tražimo posao u zapadnoj Europi
1. VISOKO SU MOTIVIRANI
Iskreno govoreći, u inozemstvu zarađuju više nego kod kuće i tako preživljavaju svoju obitelj. Stoga im je jako stalo do posla, trude se dobiti dobru ocjenu. Oni su stoga stvarno motivirani da daju sve od sebe.
2. RADE I KADA TO UKUĆANSTVU NE ODGOVARA
Praznici, sezona godišnjih odmora, prekovremeni rad. Odbijaju li ih lokalni zaposlenici? Ljudi iz istočne i srednje Europe rado će ih uzeti, imaju priliku zaraditi više i tako pokriti nedostatak radne snage u kritičnim razdobljima.
3. OBRAZOVANJE I STRUČNOST
U prošlom političko-društvenom režimu velik naglasak stavljen je na područje obrazovanja i ta se tradicija nastavlja. Sveučilišni sustav u srednjoj i istočnoj Europi je značajan, pristupačan i specijaliziran za inženjerstvo i znanost. Na primjer, u Ukrajini je za diplomu prvostupnika informatike potrebno četiri godine obuke, što je više nego u drugim zemljama.
4. OBOGAĆUJU KOLEKTIV
Kada zaposlenici počnu pričati o svojoj kulturi i tradiciji, to je početak novih odnosa. Čak i ako poslodavca u početku zabrinjavaju različitosti, ubrzo će otkriti da te različitosti i ljudska znatiželja zapravo spajaju, obogaćuju i jačaju njegov tim. Razlike u kulturi nisu tako velike i općenito se može govoriti o kulturnoj sličnosti zapadne i istočne Europe. Ipak smo mi svi Europljani…
